Zbog visoke ovisnosti o priljevu stranog kapitala, koji je zbog krize znatno usporen, europske će zemlje u razvoju, pa tako i Hrvatska, nakon izlaska iz krize teško dostizati prijašnje visoke razine gospodarskog rasta, ocjena je iz danas predstavljenih predviđanja Međunarodnog monetarnog fonda o gospodarskim kretanjima u Europi (Regional Economic Outlook).

Predstavljajući predviđanja Srobona Mitra iz MMF-ovog odjela za praćenje europskih politika i izradu regionalnih studija rekla je da glavne rizike u narednim godina za ekonomije europskih zemalja u razvoju predstavljaju visoke razine zaduženja država, usporen priljev izravnih stranih ulaganja, kao i sve oskudnije financiranje od strane inozemnih banaka u čijem su vlasništvu nacionalne banke.

Hrvatski je gospodarski rast u godinama prije krize, rekla je Mitra, upravo uvelike ovisio o priljevu stranog kapitala, posebno o sredstvima koja su osiguravale inozemne banke koje su vlasnice 80-tak posto hrvatskih banaka. No, istaknula je, kriza je taj priljev znatno smanjila, utječući na drastičan rast premija za rizike, a time i više 'cijene' kapitala, uz istodobni pad inozemnih ulaganja, što je dovelo do povećanog zaduživanja država.

U takvim uvjetima u narednim će godinama biti teško dostići prijašnje razine rasta, kazala je Mitra te dodala da je rješenje "započeti razmišljati o strukturnim reformama" i prihvatiti činjenicu da priljev stranog kapitala nije jedini mogući izvor rasta.

U MMF-u ocjenjuju da je kriza u Europi vjerojatno "dotakla dno", ali i najavljuju spor oporavak. Tako za razvijene europske zemlje u ovoj godini najavljuju prosječni pad BDP-a od 4 posto, a u 2010. lagani, 0,5 postotni rast. MMF-ova prognoza gospodarskog rasta europskih zemalja u razvoju pak za 2010. iznosi u prosjeku 1,7 posto, dok za Hrvatsku prognoziraju bitno niži, 0,4 postotni rast. Ipak, detaljniju ocjenu trenutnog stanja te predviđanja za Hrvatsku, najavila je Mitra, dati će Misija MMF-a, koja bi u RH trebala boraviti idućeg tjedna.