Prema posljednjim podacima središnje banke, aktiva HNB-a na kraju 2011. iznosila je 84,7 mlrd. kuna, što je 1,5% manje nego na kraju studenog. Tome je najviše pridonijelo smanjenje inozemne aktive za 1,3 mlrd. kuna u odnosu na studeni, pri čemu je najveći pad zabilježen kod oročenih depozita u stranim bankama. Na godišnjoj razini iznos aktive HNB-a je porastao za gotovo 6 mlrd. kuna ili 7,6 posto. Najveći dio ukupne aktive HNB-a, odnosno 99,5%, čini inozemna aktiva, odnosno međunarodne pričuve.

Međunarodne su pričuve na kraju 2011. iznosile 84,3 mlrd. kuna, odnosno 11,2 mlrd. eura. Iznos međunarodnih pričuva je tijekom cijele prošle godine bio razmjerno stabilan te se uglavnom zadržavao iznad 11 mlrd. eura. Razina međunarodnih pričuva vrlo je bitna budući da osigurava međunarodnu likvidnost države odnosno njen kredibilitet prema međunarodnoj zajednici, te omogućava lakši pristup međunarodnim tržištima kapitala. Stoga je jedno od najčešće postavljanih pitanja pitanje mjere adekvatnosti međunarodnih pričuva. Najčešće se iznos međunarodnih pričuva promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga (međunarodne pričuve u mjesecima uvoza), ali u uvjetima slobodnog kretanja kapitala pričuve se stavljaju i u odnos s dospjelim kratkoročnim obvezama po osnovi inozemnog duga. Uobičajeno se smatra da bi adekvatne međunarodne pričuve trebale pokrivati vrijednost tromjesečnog uvoza.

U 2011. je pokazatelj međunarodnih pričuva u mjesecima uvoza pokazivao da su međunarodne pričuve HNB-a dovoljne za pokriće domaćeg uvoza tijekom osam mjeseci. S druge strane prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga tijekom 2012. na naplatu svim sektorima ukupno dolazi 10,99 milijardi eura glavnice i 1,12 milijardi eura kamata. Dakle, međunarodne pričuve su krajem 2011. pokrivale 92% obveza po inozemnom dugu koje dospijevaju u 2012. U ovoj godini očekujemo nastavak rasta međunarodnih pričuva koje bi mogle dosegnuti 11,9 milijardi eura.

Od ostalih stavki aktive HNB-a, potraživanja od središnje države i potraživanja od banaka u studenom su značajno porasla u odnosu na prethodno razdoblje, a u prosincu je nastavljen njihov blagi rast. Potraživanja od središnje države porasla su na gotovo 252 mil. kuna, a od banaka na 139 mil. kuna. Pri tome je rast potraživanja od banaka generiran odobravanjem kratkoročnih kredita za likvidnost.