Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 2,4 posto na godišnjoj razini, što predstavlja znatno sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je BDP skočio 3,9 posto.

Ministar financija u izjavi novinarima kazao je da se iz danas objavljenih brojki DZS-a može izvući nekoliko dobrih, ali i nekoliko upozoravajućih stvari, koje ne vrijede samo za drugo tromjesečje, već općenito za strukturu hrvatskog gospodarstva.

Kada je riječ o upozoravajućem dijelu, Marić navodi da je u strukturi rasta, poglavito s rashodne strane, zabilježena negativna stopa rasta izvoza roba, kao i ponovo dosta visok rast uvoza, poglavito roba, ali i usluga.

"Uvoz roba i usluga ima onu "odbitnu" stavku, dakle negativno doprinosi rastu BDP-a", kaže Marić.

Po podacima DZS-a, najveći pozitivni doprinos BDP-u u proteklom tromjesečju ostvaren je rastom bruto investicija u fiksni kapital, koje su porasle 8,2 posto, dok je potrošnja kućanstava porasla je za 2,7 posto na godišnjoj razini.

Nadalje, izvoz roba i usluga porastao je u drugom tromjesečju za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast nego u prethodnom kvartalu. Pritom je izvoz roba pao za 0,9 posto, dok je izvoz usluga porastao za 3,6 posto.

Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 6,7 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 7,9 posto, dok je uvoz usluga porastao 1,3 posto.

Marić ističe da je evidentna još poprilično visoka uvozna ovisnost hrvatskog gospodarstva, poručivši da svi skupa na to trebamo staviti fokus u smislu dodatnog snaženja domaće proizvodnje i stvaranja dodane vrijednosti, kako bi uvozna ovisnost bila što manja.

S druge strane, pozitivne stvari na rashodnoj strani BDP-a su nastavak pozitivnog trenda rasta osobne potrošnje, za koju Marić kaže da u potpunosti prati trend rasta trgovine na malo, ali i trend rasta zaposlenosti i plaća. Kako napominje, čim domaća potražnja zabilježi rast, bilo osobna potrošnja ili investicije, uočava se jaka uvozna komponenta te stoga smatra da na to treba staviti naglasak.

Unatoč tome što su nedavno mnogi, među ostalim i MMF i Komisija, korigirali procjenu rasta hrvatskog BDP-a na više, Marić napominje da su u Vladi u tome bili oprezniji upravo iz razloga jer nisu imali pretjerana očekivanja od drugog tromjesečja, dodavši da projekcija rasta hrvatskog BDP-a za ovu godinu ostaje na 2,8 posto.

Kada je riječ o visokom rastu uvoza, Marić još ističe da su nastavljeni trendovi iz travnja i svibnja, stopa rasta BDP-a u drugom kvartalu bi vjerojatno bila još i niža, no situacija se u lipnju po tom pitanju poboljšala.

Marić također ističe ponovno visoku stopu rasta investicija, koja tako za prvu polovinu godine doseže gotovo 10 posto.

Na pitanje novinara može li se kod investicija raščlaniti koje su financirane iz EU-ovih fondova, a koje predstavljaju ulaganja privatnih poduzetnika, Marić je kazao da se privatne i javne investicije ne mogu odmah raščlaniti, no da javne investicije "jako doprinose" (rastu BDP-a), a da svi žele još jači doprinos privatnih ulaganja. Privatna ulaganja rastu, rekao je, ali za njihov daljnji rast treba stvarati dodatne uvjete.

Kada je riječ o javnim investicijama, Marić ocjenjuje da je dobro da se velik broj njih sufinancira sredstvima EU-a, pa je tako utjecaj na državni proračun i javne financije puno manji no prije.

Upitan brine li ga što su Italija i Njemačka, na koje otpada 40 posto hrvatskog izvoza, "pred ili u recesiji" te ima li alternativni plan ako Hrvatska bude pogođena recesijom, Marić je ponovio da najveći dio negativnih rizika na projekcije hrvatskog rasta upravo dolazi izvana, pri čemu ne treba negirati ni domaće izvore negativnih rizika, koji se prije svega odnose na radnu snagu.

Navodi da brojke još ne pokazuju da su Italija i Njemačka tehnički ušle u recesiju, no kako u svakom slučaju treba pratiti situaciju, kao i izvući lekcije u prošlosti, pri čemu apostrofira da se u dobrim vremenima treba pripremati za eventualna loša vremena.

"Naša je zadaća zemlju pripremati za sve moguće scenarije", poručio je Marić.

Kaže da Hrvatska ne može pretjerano utjecati na globalne tijekove, no kako se zato mora posvetiti "domaćoj zadaći", u smislu jačanja domaćih čimbenika koje se odnose na proizvodnju, produktivnost i rad, kao i inzistiranju na dodatnom ubrzanju i pospješenju strukturnih reformi.