Restrukturiranje javnih poduzeća kasni, a u dosadašnjoj provedbi uočeno je previše trošenja na uprave i zaposlenike te nedovoljna aktivnost na ulaganjima u razvoj Hrvatske, stoga ćemo ubuduće biti agresivniji prema upravama i nadzornim odborima, čije plaće trebaju ovisiti o rezultatima poslovanja a ne o tome 'koliko se tko uspio ukrcati na proračun', rekao je danas ministar financija Slavko Linić.

Otvarajući regionalnu konferenciju "Sustav unutarnjih financijskih kontrola kao dio sveobuhvatnih reformi u javnom sektoru", Linić je kazao da je Hrvatska u procesu pristupanja Europskoj uniji bila vrlo uspješna u prilagodbi zakonodavnog okvira pravnoj stečevini EU, no ne i u implementaciji tih akata.

"Tako je i na području unutarnjih kontrola trošenja proračunskog novca. Uprave javnih poduzeća ne znaju pokrenuti procese u tim tvrtkama, a upravljaju tako da se svi problemi prebacuju u javni dug. Navikli smo da porezni obveznici plaćaju sve, stvorili smo 30, 40 tvrtki koje samo troše novce, poput HŽ-a i Croatia Airlinesa, ali od ulaska u EU to više neće biti moguće", istaknuo je Linić.

Ništa bolje nije niti u javnom sektoru, dodao je te kao primjer naveo zdravstvo, koje ima oko 5 milijardi kuna neplaćenih računa. No, strukturne reforme u tom sektoru nisu se provele, poslovanje bolnica opterećuju automehaničari, domari, vešeraji, kuhinje i vrtlari, naveo je Linić.

"Na sveučilištima je najveći problem zamjena za spremačicu kad ode na godišnji, a nitko od njih nije razmišljao da se ti poslovi prepuste privatnom sektoru i tako uštedi. U Zadru, umjesto da se osmisli objekt čija će se gradnja isplatiti korištenjem, novcem poreznih obveznika želi se graditi nova zgrada lučke uprave s kinodvoranama, a onda se svi čudimo zašto nam je deficit 10 milijardi kuna", rekao je Linić.

Strategija Vlade je da javna poduzeća ulaganjima moraju doprinijeti gospodarskom rastu, a da se sve što je tržišno mora privatizirati, jer smo ovakvim ponašanjem došli do javnog duga od 180 milijardi kuna, rekao je Linić. No, istaknuo je, odgovorni ne razmišljaju kako to vratiti, što pokazuje i nedavna saborska rasprava o strategiji upravljanja državnom imovinom.

Zbog svega toga od službenika zaduženih za porezni nadzor i unutarnje financijske kontrole očekuje se veći pristisak na svim razinama, od načelnika i gradonačelnika, do ministara, direktora javnih poduzeća i ravnatelja javnih ustanova, da svi bolje ekonomiziraju, zaključio je Linić.

Reformu javnih financija, kao ključni proces prilagodbe Hrvatske tijekom pristupanja EU, istaknuo je i Luigi Barile iz Delegacije EU u Hrvatskoj, kazavši kako ta reforma nije započeta samo zbog zadovoljavanja uvjeta pregovora s EU, već zato da građani Hrvatske znaju da se njihov novac troši po načelima efikasnosti i ekonomičnosti.

To će dodatno postati bitno kada Hrvatskoj postanu dostupna značajnija sredstvima EU. Umjesto dosadašnjih 150 milijuna eura godišnje iz pretpristupnih fondova, već od polovine ove godine Hrvatskoj je na raspolaganju oko 600 milijuna eura, a u razdoblju od 2014. do 2020. ukupno gotovo 14 milijardi eura kroz razne fondove i programe EU, podsjetio je Barile.

Današnja konferencija održava se na inicijativu Europske komisije, a u organizaciji Središnje harmonizacijske jedinice Ministarstva financija i TAIEX-a (Instrument za tehničku pomoć i razmjenu informacija), a osim iz Hrvatske, na njoj sudjeluju i zaduženi za unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru iz BiH, Crne Gore, Albanije, Makedonije, Srbije, Kosova, Islanda i Turske.