Nema razloga za rast cijena nekretnina nakon liberalizacije od 1. veljače 2009., kad državljani EU mogu nesmetano kupovati nekretnine u Hrvatskoj.

Rast cijena nekretnina u Hrvatskoj, nakon liberalizacije tog tržišta 1. veljače 2009. godine, nije izgledan jer su cijene već visoke, stranci zapravo godinama sudjeluju na našem tržištu, a sad im nad glavom visi recesija. To su, ukratko, zaključci koje u novom izdanju magazina Banka iznosi Maruška Vizek, znanstvena suradnica Ekonomskog instituta u Zagrebu.

«Priznali mi to ili ne, stranci već više od desetljeća aktivno sudjeluju u kupoprodajama nekretnina u Hrvatskoj. Problem je što nitko u zemlji ne zna niti približno koliki je udio strane potražnje i ponude u ukupnoj potražnji i ponudi nekretnina. Naime, ne postoje podaci o broju nekretnina kupljenih od strane poduzeća koja su osnovali stranci isključivo s namjerom da steknu pravo na kupnju nekretnine. Jedinu indiciju o jačini strane potražnje možemo dobiti iz podataka Ministarstva vanjskih poslova o broju predanih zahtjeva stranih fizičkih osoba za stjecanje nekretnina, a njih je od 2000. godine u prosjeku godišnje od 1.000 do 1.500. S obzirom na to da Porezna uprava godišnje zabilježi oko 50.000 tisuća kupoprodaja nekretnina, možemo zaključiti da je stranih zahtjeva relativno malo, tek 2 do 3 posto. To međutim ne znači da je strana potražnja marginalni faktor u određivanju cijena nekretnina. Baš suprotno, liberalizacija tržišta nekretnina je odavna uključena u formiranje cijene nekretnina na jadranskoj obali, jednostavno zato jer su stranci aktivno sudjelovali u prometu nekretnina u regiji. Formalna liberalizacija tržišta stoga ne bi trebala donijeti novi rast cijena», kaže Vizek.

To se ne bi trebalo dogoditi iz još najmanje dva razloga. Prvo, jer su cijene nekretnina u Hrvatskoj već sada relativno visoke. Drugi razlog je što liberalizacija neće donijeti pojačani interes stranaca za kupnju hrvatskih nekretnina s obzirom na to da aktivno već sudjeluju na našem tržištu, kao i zbog toga što je u svijetu «u punom jeku financijska kriza te iz nje proizašla recesija», objašnjava Vizek.

Uz značajniju korekciju cijena nekretnina (nakon Amerike i u zapadnoj Europi), recesiju i strože uvjete kreditiranja dolazi i nezainteresiranost stranaca za kupnju kuća za odmor u Hrvatskoj, bez obzira što će im to, nakon 1. veljače, biti olakšano. Korekcija cijena nekretnina u razvijenim europskim zemljama znači i da cijene nekretnina u Hrvatskoj postaju još neprihvatljivije strancima. Vizek napominje kako je izgledno da će se i u Hrvatskoj nastaviti snižavanje cijena nekretnina.