Broj mikro, malih i srednjih poduzeća iz godine u godinu se povećava te je, unatoč iznimno izazovnoj 2020., u prošloj godini bilo gotovo 4.500 više takvih poduzeća, a trenutno je najveći problem tih poduzetnika cijena energenata, pokazala je u ponedjeljak objavljena studija Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ).

Studija "Poslovanje mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj u 2021. godini", koja je provedena za Mastercardov projekt Uplift, je pokazala i kako su, uz otežane uvjete poslovanja zbog pandemije, produzetnicima problem u 2021. stvarali neizvjesnost povezana s dobavnim lancima, kao i znatni rast cijena energenata.

Rashodi za energiju u 2021. se povećali za 18,6 posto

Tako je već u 2021., po podacima Državnog zavoda za statistiku, cijena energije za poduzeća bila u prosjeku za 32,7 posto veća u odnosu na 2020., što se odrazilo i na poslovanje mikro, malih i srednjih (MMS) poduzeća, čiji su se rashodi za energiju u 2021. povećali za 18,6 posto u odnosu na 2020., na 10,6 milijardi kuna.

"S obzirom na to da su u prvih sedam mjeseci ove godine troškovi energije za poduzeća rasli za dodatnih 80,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2021., a očekuje se da će se taj rast do kraja 2022. pojačati, u 2022. se očekuje još veći nepovoljniji učinak rasta cijena energenata na poslovanje MMS poduzeća", istaknuto je u studiji.

Rast i broja zaposlenih, prosječne neto plaće...

Analiza poslovanja MMS poduzeća u razdoblju od 2019. do 2021. godine pokazuje da je, usprkos krizi, broj privatnih MMS poduzeća rastao, pri čemu se povećavala i ukupna imovina privatnog MMS sektora, broj zaposlenika, masa isplaćenih neto plaća, ukupni prihodi i rashodi poduzetnika, kao i objedinjena neto dobit poduzetnika te izvoz. Također, smanjen je gubitak onih poduzetnika koji su ostvarili gubitke, a ujedno je povećan dobitak onih poduzetnika koji su ostvarili dobitke.

Drugim riječima, unatoč i dalje otežanim uvjetima poslovanja izazvanih pandemijom u 2021., koja je za hrvatsko gospodarstvo bilo godina oporavka nakon općeg šoka koje je svijet pogodio prethodne godine, bilo je za 4.372 privatnih MMS poduzeća više nego u 2020., ističe se u analizi i konstatira da to samo još jednom potvrđuje činjenicu da je upravo taj sektor iznimno bitan za hrvatsko gospodarstvo.

Ta su poduzeća imala 48,7 milijardi kuna više imovine te su isplatila 3,2 milijardi kuna više za neto plaće. U 2021. je u privatnim MMS poduzećima rasla i prosječna neto plaća te je iznosila 5.542 kuna, dok je u godini prije iznosila 5.499 kuna, pokazala je analiza.

Nadalje, ostvaren je i znatan rast broja zaposlenih, pa je tako ukupna skupina MMS poduzeća u privatnom vlasništvu u 2021. zapošljavala 653.000 ljudi, a njihov je broj u pandemijskoj 2020. iznosio 609.000.

To znači da su MMS poduzeća u godini oporavka od pandemijskog šoka ne samo nadoknadila sav gubitak zaposlenika iz prethodne recesijske godine, nego su još u odnosu na predrecesijsku 2019. godinu zaposlila dodatnih 20.994 ljudi, napominje se.

Oporavak ekonomske aktivnosti povećao je i ukupne prihode mikro, malih i srednjih poduzeća, za 90,3 milijarde kuna, sa 452 milijarde na 543 milijarde kuna.

Ukupni su prihodi MMS poduzetnika tako znatno premašili i prihode ostvarene u predrecesijskoj 2019. godini kad su iznosili 473 milijarde kuna, dodaje se.

Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija s najvećim stopama rasta ukupnih prihoda

Pritom, gledano po županijama, u 2021. svi su zabilježili rast ukupnih prihoda, u pravilu su po većoj godišnjoj stopi rasli u priobalnim županijama u odnosu na kontinentalne županije, a iznimka su Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija, koje su ujedno ostvarile i najveće stope rasta prihoda, od 64,7 i 33,2 posto.

Iza njih su Dubrovačko-neretvanska županija s rastom prihoda MMS poduzetnika od 26,5 posto, Istarska s 18 posto, Zadarska s rastom od 23,2 posto, Primorsko-goranska s 22,2 posto, Šibensko-kninska s 22 posto te Splitsko-dalmatinska sa skokom od 19,9 posto.

Po iznosu, s najvećim ukupnim prihodima od 226 milijardi kuna prednjače MMS poduzetnici Grada Zagreba, slijede ih poduzetnici Zagrebačke županije s 43 milijarde kuna ostvarenih prihoda, potom Splitsko-dalmatinske županije 42 milijarde kuna te poduzetnici Primorsko-goranske županije s 32 milijarde kuna prihoda.

MMS poduzetnici su u svim županijama, osim u Koprivničko-križevačkoj, ostvarili i rast zaposlenosti, a najveće je zabilježeno u Požeško-slavonskoj županiji, koja je lani u mikro, malim i srednjim poduzećima zapošljavala gotovo 6,5 tisuća ljudi, pri čemu je rast njihovog broja na godišnjoj razini iznosio 11,3 posto.

Cijene energenata uteg na leđima poduzetnika

Po podacima iz analize, rast cijena energije od 32,7 posto u 2021. odrazio i na povećanje rashoda za energiju MMS poduzetnika koji su u 2021. iznosili 10,6 milijardi kuna, što je za oko 1,7 milijardi kuna više u odnosu na 2020.

Kako je izračunato, rashodi za energiju u 2021. u srednjim poduzećima iznosili su ukupno 3,9 milijardi kuna, odnosno 2,1 milijun kuna po poduzeću. U malim su poduzećima rashodi za energiju iznosili 3,8 milijardi kuna, odnosno 305.000 kuna po poduzeću, a u mikropoduzećima 2,9 milijardi kuna, odnosno 21.000 kuna po poduzeću.

U svim županijama, osim u Koprivničko-križevačkoj, poduzetnici su lani zabilježili rast rashoda za energiju, a najveći u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje su se troškovi energije povećali za 63,3 posto i dosegnuli iznos od 329 milijuna kuna.

Slijede poduzetnici u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gdje je rast troškova energije u 2021. skočio za 40,7 posto, na 290 milijuna kuna. U Zadarskoj županiji taj skok je iznosio 40,5 posto, Splitsko-dalmatinskoj 34,6 posto, a Dubrovačko-neretvanskoj županiji 35 posto, podaci su iz analize.

Vizek: Zbog rasta cijena energenata očekuju se pritisci na profitabilnost poduzetnika

Autorica studije, Maruška Vizek, ujedno i pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta, Zagreb, istaknula je da su mikro, mali i srednji poduzetnici svoju otpornost, fleksibilnost i potencijal za rast u 2021. demonstrirali kroz snažan rast poslovne aktivnosti koji po mnogim bitnim kategorijama, poput prihoda, dobiti, zaposlenosti i izvoza, nadilazi brzinu i intenzitet ekonomskog oporavka koje je lani ostvarilo ukupno hrvatsko gospodarstvo.

Vizek je kazala da se, s obzirom da hrvatsko gospodarstvo snažno raste i u ovoj godini, može očekivati da će se propulzivan rast poslovnih aktivnosti i rezultata mikro, malih i srednjih poduzetnika nastaviti i tijekom 2022, no uz povećane pritiske na smanjenje profitabilnosti uslijed izraženog rasta cijena energije,

"Sudeći prema reakcijama poduzetnika na rast cijena energenata u 2021., u 2022. godini, koju karakterizira puno izraženije povećanje cijena energije, možemo očekivati intenzivne pritiske na profitabilnost kod svih skupina mikro, malih i srednjih poduzetnika, a pogotovo kod srednjih poduzetnika, kod poduzetnika u sektorima rudarstva i vađenja te prijevoza i skladištenja, te kod poduzetnika koji posluju u kontinentalnim županijama i poslovna aktivnost im je usmjerena na proizvodne djelatnosti", zaključila je Vizek.