„Pritom je vidljiv trend preusmjeravanja obveza iz valutnih u kunske, što odražava izraženiju sklonost zaduživanja u domaćoj valuti, čemu zasigurno u prilog ide i razdoblje niskih kamatnih stopa", navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Tako su kunski krediti stanovništvu na kraju rujna dosegnuli 62,9 milijardi kuna, što je 13,9 posto više nego godinu dana prije.

„I dok pozitivan niz godišnjeg rasta iznosa kunskih kredita traje od prve polovice 2013., negativne godišnje stope rasta valutnih kredita započele su još u 2012.", navodi se u analizi, objavljenoj u utorak.

Na kraju rujna valutni krediti iznosili su 59,6 milijardi kuna, 4,8 posto manje nego godinu dana prije.

„Tako je udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u posljednjih godinu dana narastao za oko 4 postotna boda, pri čemu je udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u rujnu iznosio 51 posto", navode analitičari RBA.

Promatrano prema vrstama kredita stanovništvu, najznačajniji udio, više od 43 posto, odnosi se na stambene kredite koji su, uz godišnji rast od 2,3 posto, na kraju rujna dosegnuli 52,8 milijardi kuna.

„Tako je nastavljen pozitivan niz jedanaesti mjesec za redom, uz usporavanje godišnje stope rasta, nakon 3,2 posto u kolovozu", navode analitičari RBA.

Dodaju da je i unutar ove kategorije kredita stanovništvu vidljiv trend rasta kunskih kredita, koji su na kraju rujna dosegnuli 15 milijardi kuna, što je 20,2 posto više nego godinu dana prije.

Analitičari RBA navode i da su gotovinski nenamjenski krediti, koji imaju udjel od gotovo 38 posto u ukupnim kreditima stanovništvu, u rujnu snažno porasli, za 10 posto na godišnjoj razini, pa su dosegnuli 46,8 milijardi kuna.

„Iako pozitivne godišnje stope rasta ukupnih kredita stanovništvu upućuju na oporavak kreditne aktivnosti stanovništva, koje su svakako podržane i niskim kamatnim stopama, prema našim očekivanjima taj rast bi trebao biti umjeren, osobito uzimajući u obzir ukupnu zaduženost sektora, kao i strukturne slabosti tržišta rada", zaključuju analitičari RBA.