Krediti banaka u Hrvatskoj krajem lipnja ove godine premašili su iznos od 207 milijardi kuna, a njihova je godišnja nominalna stopa rasta, u odnosu na isti mjesec prošle godine, iznosila 17,2 posto, što predstavlja daljnje smanjenje stope rasta prema ranijim mjesecima. No, pritom su krediti središnjoj državi na godišnjoj razini smanjeni za oko 25 posto, dok je godišnja stopa rasta kredita stanovništvu, premda nešto usporena, i dalje visokih 21,1 posto, a poduzećima 23,2 posto. U lipnju su ukupni krediti povećani za 4,4 milijarde kuna, što je drugi najveći ovogodišnji mjesečni porast, nakon onog u ožujku od 5,5 milijardi kuna. U tome su krediti poduzećima povećani za 1,9 milijardi kuna, stanovništvu za 1,3 milijarde kuna, a središnjoj državi za milijardu kuna, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke o distribuciji kredita banaka po institucionalnim sektorima. Tako su na kraju lipnja krediti banaka iznosili ukupno 207,06 milijardi kuna, u čemu su krediti stanovništvu zastupljeni sa 50,5 posto, poduzećima sa 41,6 posto, a središnjoj državi sa 6,3 posto. U odnosu na lipanj j prošle godine ukupni su krediti veći za 30,3 milijardi kuna, što predstavlja nominalno povećanje za 17,2 posto (prema 18,6 posto u svibnju i 19,4 posto u travnju). Oko 60 posto tog povećanja odnosi se na kredite stanovništvu koji su na kraju lipnja ove godine iznosili 104,6 milijardi kuna. Građani su se u odnosu na lipanj prošle godine zadužili za novih 18,2 milijarde kuna. Godišnja stopa rasta kredita stanovništvu iznosi 21,1 posto (prema 21,5 posto u svibnju i 23,1 posto u travnju). Proizlazi da bi zaduženost po svakom zaposlenom u Hrvatskoj iznosila gotovo 70 tisuća kuna. Sa gotovo 40 posto u strukturi kredita stanovništvu sudjeluju stambeni krediti, sa godišnjim rastom od oko 29 posto. Stambeni krediti građanima na kraju lipnja ove godine iznosili us 41,1 milijardu kuna. U odnosu na lipanj prošle godine stambeni su krediti porasli za 9,1 milijardu kuna. Krediti odobreni poduzećima na kraju lipnja iznosili su nešto više od 86 milijardi kuna, što je za 16,2 milijarde kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. Krediti središnjoj državi pak na kraju lipnja ove godine iznosili su 13,1 milijardu kuna, što je za 4,4 milijarde kuna ili za 25 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Udio kredita središnjoj državi smanjen je sa 9,9 posto u lipnju prošle na 6,3 posto u istom mjesecu ove godine.