Naime, kao jedna od mjera pomoći fizičkim osobama uslijed pojave epidemije bolesti Covid-19 su i dopune Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koje su stupile na snagu 18. travnja, a kojima je propisan zastoj provedbe ovrhe na novčanim sredstvima za razdoblje važenja posebnih okolnosti (do 17. srpnja 2020.), uz mogućnost produljenja trajanja posebnih okolnosti za dodatna tri mjeseca.

Sukladno zakonskim odredbama, Fina prestaje s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na sve fizičke osobe (uključujući i obrtnike i druge koji obavljaju registriranu djelatnost), a iznimno se ovrha nastavlja u slučaju da fizička osoba ima osnove za plaćanje radi naplate zakonskog uzdržavanja djeteta (alimentacije), druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću (druga uzdržavanja koja se naplaćuju u rentama), tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te u slučaju ovrhe po računu specifične namjene (npr. račun pričuve zgrade i sl.).

Ovrha se u odnosu na pravne osobe nastavlja provoditi sukladno Zakonu, ali se ne obračunava zakonska zatezna kamata, pojašnjavaju iz Fine.

Broj blokiranih građana na godišnjoj razini manji za 96,3 posto, a njihov dug za 95,1 posto

Prema podacima Fine, krajem lipnja u očevidniku je zbog neizvršenih osnova za plaćanje bilo evidentirano 9.411 građana, s glavnicom duga od gotovo 823 milijuna kuna.

U odnosu na svibanj broj blokiranih građana je povećan za njih 64 ili 0,7 posto više nego krajem svibnja, a iznos njihove glavnice duga je bio viši za 9 milijuna kuna (1,1 posto).

Na godišnjoj razini, pak, broj građana s blokiranim računima manji je za 96,3 posto ili 246.911 građana, a iznos njihova duga je manji za 15,8 milijardi kuna ili 95,1 posto.

Pribroji li se glavnici od 823 milijuna kuna i dug po kamatama od 208,4 milijuna kuna, ukupan dug blokiranih građana krajem lipnja iznosio je nešto više od 1,03 milijarde kuna, što je za 22,1 milijardu kuna manje nego krajem lipnja prošle godine.

Po podacima Fine, najveći dio duga građana kojima su krajem lipnja bili blokirani računi odnosno 437,7 milijuna kuna (bez kamata), odnosio se na dug građana prema građanima kao vjerovnicima.

To je, kako objašnjavaju iz Fine, i očekivano s obzirom da je ovrha nastavljena u slučaju da fizička osoba ima osnove za plaćanje radi naplate alimentacije, drugih uzdržavanja koja se naplaćuju u rentama i drugim slučajevima propisanim zakonskim dopunama.

Smanjen broj blokiranih poslovnih subjekata i iznos njihova duga na godišnjoj razini

Podaci Fine pokazuju i da je krajem lipnja bilo blokirano 6.775 poslovnih subjekata, što je na mjesečnoj razini manje za 444 poslovnih subjekata ili za 6,2 posto.

Na godišnjoj razini, u odnosu na lanjski lipanj, to je manje za 11.810 poslovnih subjekata ili za 63,5 posto.

Ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosio je 4,1 milijardu kuna (glavnica), što je za 2,3 milijuna kuna, ili 0,1 posto više nego krajem svibnja ove godine, a 2,2 milijarde kuna ili 35 posto manje u odnosu na lipanj lani.

Doda li se tom iznosu glavnice i dugovanje za kamatu od 1,2 milijarde kuna, ukupan dug blokiranih poslovnih subjekata krajem lipnja je iznosio 5,35 milijardi kuna.

Podaci Fine pokazuju da kod blokiranih poslovnih subjekata prevladavaju pravne osobe - krajem lipnja u blokadi su bile 6.446 pravne osobe s ukupnim dugom od 5,3 milijarde kuna, od čega se na glavnicu odnosi 4,1 milijarda kuna, a na kamatu 1,2 milijarde kuna.

U blokadi je bilo i 329 fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost. Njihov je dug na osnovu glavnice iznosio 30,78 milijuna kuna, a pribroji li se tomu i 15,78 milijuna kuna kamate, ukupan dug blokiranih fizičkih osoba (obrtnika) krajem lipnja je iznosio nešto više od 46,57 milijuna kuna.