S 1. listopada realno je očekivati naše preuzimanje triju hrvatskih brodogradilišta - 3. maja, Kraljevice i Brodotrogira iako smo vjerovali da se to može dogoditi već 1. rujna s obzirom na to da je Europska komisija dala zeleno svjetlo našem programu restrukturiranja tih škverova. Potvrda je prije dvadesetak dana stigla i od Agencije za tržišno natjecanje, kazao je u utorak Vjesniku Nenad Končar, direktor tvrtke Jadranska ulaganja, koja je za tri spomenuta brodogradilišta ponudila 183 milijuna eura ulaganja u idućih pet godina. U 3. maj planira se uložiti 39 milijuna eura, u Kraljevicu 44, a u Brodotrogir najviše - 100 milijuna eura.

"Europska komisija ocijenila je naše planove kvalitetnima i jamcima dugoročne održivosti, odnosno procijenili su da jamčimo profitabilnost sve tri tvrtke. Službenu potvrdu Agencije za tržišno natjecanje nismo zaprimili, ali je očekujemo, a sljedeći potez trebalo bi biti potpisivanje kupoprodajnog ugovora. Naša pozicija nije u ovom trenutku kontrolirajuća, ali smatramo da u dogovoru sa svim relevantnim sudionicima možemo postići zajednički cilj - dugoročnu održivost brodogradnje koja jamči uposlenost kapaciteta, zaposlenost radnika, razvoj brodogradnje...", rekao je Končar. Otežavajuća je okolnost što se preko europskog projekta IPA ne može dobiti novac za hrvatsku brodogradnju, međutim stručnjaci vjeruju da se to može i mora promijeniti. Takav signal, kaže Končar, dobili su od Svjetske banke i njemačkog parlamenta, odnosno njihovih konzultanata.

Hrvatska treba dobiti uvjete za rad brodogradilišta kakve su dobile, primjerice, Poljska i Njemačka, koje su članice EU-a. Te su zemlje, naime, dobile potporu iz EU-ovih fondova koja je bila namjenska za dokvalifikaciju, prekvalifikaciju, odnosno zbrinjavanje tehnološkog viška radnika. Hrvatska je zasad ostala bez tog oblika pomoći. Dakle, u puno je nepovoljnijem položaju od Poljske i Njemačke jer mora restrukturirati svoju brodogradnju prije ulaska u EU. "Nepovoljnosti položaja sigurno pridonosi i stavka od 1 posto koju novi vlasnik hrvatskih brodogradilišta mora platiti po osnovi godišnjih prihoda", kaže Končar koji vjeruje u pravednost Europske komisije od koje očekuje promjenu tog uvjeta. Ako se to ne dogodi, uvijek je moguće, ističe, sudskim putem tražiti ravnopravnost uvjeta s drugima. "

Potpisivanjem kupoprodajnog ugovora ne bi trebala prestati briga države o ovom sektoru. To ne znači da se od nje očekuje tankanje novca, ali određene skrbi mora biti", kategoričan je Končar, koji hvali, kako je rekao, hrabre poteze uprave riječkog 3. maja. "Taj škver definitivno ide naprijed, dok je teža situacija u Trogiru i Kraljevici. Kraljevici se dogodio eklatantan slučaj s brodom kanadskog naručitelja koji sada ne mogu naplatiti. To se više ne smije ponoviti. Kada bi se takvo što sutra nama dogodilo, to bi nas, nesumnjivo, potopilo. Na nama je, definitivno, velika odgovornost, ali ne samo na nama. Tu su i Vlada, sindikati i svi drugi s kojima moramo uspostaviti zajedništvo bez kojeg neće biti napretka u brodograđevnoj industriji.

Danas se od nas očekuje da u sljedećih pet godina postignemo ono u čemu se nije uspjelo u prethodnih 20, 30 i više godina. Očekuje se, naime, da poslujemo profitabilno. Na stol stavljamo 183 milijuna eura i riskiramo jer, ako nas pogodi kriza, sve ćemo izgubiti. Uspjeh zato moramo postići brzo, ne čekati protek pet godina. U tome možemo uspjeti ako nas u svemu, ponavljam, podrži Sindikat, Vlada, lokalna zajednica i drugi. Ili ćemo uspjeti zajedno ili nikako", upozorava Končar, koji je ovoga ljeta sa suradnicima obišao više brodogradilišta u Kini.

"Do kraja godine obavit ćemo tu akviziciju, odnosno kupiti jedno kinesko brodogradilište, veliko poput Brodotrogira, ako ne i veće. Tamo planiramo graditi brodove za naručitelje kojima su hrvatski brodovi preskupi, a koji žele hrvatsku kvalitetu. Takvih kupaca ima. Poznat je slučaj grčkog brodovlasnika koji je odustao od gradnje u Hrvatskoj i otišao u Južnu Koreju. Takvima ćemo ponuditi gradnju brodova u Kini po jeftinijoj cijeni. Međutim, svaki projekt mora biti zasnovan na tržišnoj osnovi", zaključuje Končar.

Pappo: Ili prolazi DIV, ili Brodosplit ide u likvidaciju
Samoborska tvrtka DIV jedina se javila na međunarodni natječaj za kupnju Brodosplita u kojem danas radi više od 3000 radnika. Darko Pappo, član Uprave DIV-a, kaže da je njihov program još 1. kolovoza potvrdila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, a prije toga i Ministarstvo gospodarstva.

"Sada očekujemo potpisivanje kupoprodajnog ugovora kojemu trebaju prethoditi određene predradnje, odnosno definiranje nekih stavki koje se mogu ugraditi i u ugovor s naznačenim rokovima provedbe. Naime, prije samog potpisivanja ugovora treba definirati preuzimanje dugova, isknjiženja pomorskog dobra i drugo. Vjerujemo da bi do privatizacije moglo doći sredinom ove jeseni. Izbori koji se bliže mogu nam biti samo otegotna okolnost", komentira Pappo. Smatra kako bi bilo dobro da se sadašnji vlasnik splitskoga škvera izjasni o tome što će se dogoditi ako se ne prihvati DIV-ova ponuda, a ona je, podvlači, jedina koja je zaprimljena.

"Mora se glasno reći da naša ponuda nema alternativu, odnosno da je alternativa likvidacija poduzeća. Ako se to dogodi, mora se znati da mi tome ni na koji način ne pridonosimo. Naprotiv, osim što smo ponudili dobar program koji je pozitivno ocijenjen sa svih razina koje je dosad prošao, pomogli smo samoj tvrtki na više načina. Na primjer, pomogli smo Brodosplitu da danas može ugovarati nove poslove. Ustrajni smo u svojoj ponudi iako smo, iskreno govoreći, u nekoliko navrata bili pokolebani, ali smo ipak odlučni ići dalje, do samog kraja. Dakle, ili će proći DIV ili nitko. Potonji scenarij, vjerujem, ne želi nitko", kaže Končar.