NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

KORONAVIRUSObjavljeno: 25.03.2020
Koliko će recesije iz 2008. i 2020. biti drugačije i zašto je to važno

Koliko će recesije iz 2008. i 2020. biti drugačije i zašto je to važno

S obzirom na vjerojatnost recesije izazvane epidemijom koronavirusa, zakonodavci su počeli govoriti o (financijskim) lijekovima koji će zvučati poznato svima koji su preživjeli veliku recesiju 2008. godine: provjerama poticaja, pomoći teško pogođenim poduzećima i potezima središnjih banaka, kao što je u Hrvatskoj HNB.

Međutim, ekonomisti kažu kako je predstojeća recesija zapravo prilično drugačija od Velike recesije - a na posljedice će jako imati utjecaj odgovor politike pojedinih država na financijske posljedice pandemije. Analize, činjenice i mišljenja stručnjaka o tome provjerio je i sažeo PolitiFact.

Koje su razlike između recesija iz 2008. i 2020.?

Stručnjaci kažu kako je recesija 2008. godine prouzročena nedostatkom potražnje nakon što je procvat nekretninskog balona doveo do pada građevinskih radova. S druge strane, trenutnu krizu nije uzrokovala postojeća gospodarska slabost. Umjesto toga, predstojeća recesija proizlazi iz zdravstvenog problema i straha od zaraze.

To je važna razlika iz nekoliko razloga:
  • To je rijedak uzrok recesije, tako da nema spremnog plana igre. Posljednji put se to dogodilo 1918. godine kada je recesija uslijedila nakon Španjolske gripe. No, vremena su bila vrlo različita u smislu ekonomije, medicinskog znanja i tehnologije. Dakle, ne postoji spreman model za kreatore politika koji se sada može primijeniti.
  • smanjenje (gospodarske aktivnosti) se događa neuobičajenom brzinom. U recesiji 2008. godine, usporavanje stambenog sektora započelo je već koncem 2005. godine. U sadašnjoj krizi, zatvaranje velikih dijelova gospodarstva događa se tijekom samo nekoliko tjedana.
  • Socijalno distanciranje ima jedinstveni utjecaj na gospodarstvo. Odgovor na koronavirus bio je da se ljudi fizički drže podalje, što otežava, ako ne i onemogućava, trošenje novca, od trgovina, restorana, kazališta do turističkih privrednih grana. Čak i ljudi koji su zadržali posao vjerojatno manje troše.
  • Sada bi sve više poduzeća u više gospodarskih sektora moglo propasti. 2008. ni jedan gospodarski sektor nije se morao u potpunosti zatvoriti. Međutim, sadašnja kriza ostavila je uslužno orijentirane tvrtke, kao što su restorani, bez korisnika.
  • Trenutna recesija može biti privremena. Još uvijek postoji duboka neizvjesnost kako će brzo proći pandemija, posebice ako se pojave drugi i treći valovi zaraze, što zahtijeva buduće krugove socijalnog udaljavanja. Ali jednom kada epidemija prođe, doći će do dodatne potražnje. To nudi nadu u bolji scenarij od onoga što se odigralo nakon Velike recesije.
Kako te razlike utječu na gospodarska rješenja?

Ekonomisti su PolitiFact-u ponudili ove ideje za odgovor na koronavirusnu krizu.

  • kratkoročne isplate. Pronašli smo široku potporu među ekonomistima u plaćanju gotovinom ljudima i poduzećima, ali i jasno razumijevanje ograničenja tog pristupa. U konvencionalnoj recesiji dijeljenje stimulativnog novca pomaže ljudima brzu potrošnju. Međutim, postoje ograničenja u tome koliko učinkovito davanje novca može biti u vrijeme kada ljudi moraju većinu vremena ostati u svojim kućama.
  • krediti ili druga pomoć poduzećima. Ta bi plaćanja mogla biti usmjerena uglavnom na određene sektore koji su posebno teško pogođeni. Međutim, ako poduzeća dobiju pomoć, kažu stručnjaci, ona treba biti usmjerena na dobrobit radnika, a ne rukovoditelja.
  • potezi središnjih banaka. Središnje banke mogu koristiti nekoliko poluga u krizi. Detaljnije proučavamo te poluge, među kojima su signalizacija o budućim kamatnim stopama, kupnja imovine i pomoć financijskim institucijama u kreditima ili jamstvima.
  • naknada troškova stanovanja. Jedna ideja o kojoj se sada razmatra u teško pogođenim europskim zemljama jest zaustavljanje svih plaćanja hipoteka, najma i komunalnih usluga. Za većinu ljudi troškovi stanovanja i komunalnih usluga čine znatan dio njihova raspoloživog dohotka. Ako se ono što duguju znatno smanji, financijski pritisak brojnih otkaza naglo će pasti, osobito ako neobična priroda recesije znači da se približava povratak na normalu.
Izvor: poslovni.hr
Ključne riječi:
koronavirus ~ recesija ~ gospodarstvo ~ financije

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2 - 2026)(na kraju Q2 - 2026)

(koji na 30.06.2026. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Erste SEE Equity - klasa A A +20,96%  3
Erste SEE Equity - klasa B +20,38%  3
ZB CEE Equity +19,30%  4
A1 A +19,05%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
 1,14030 0,00
0,32%
GBP
 0,86045 0,00
0,07%
CHF
 0,94450 0,00
0,38%
JPY
 179,70000 -0,87
-0,48%
BAM
 1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2026 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
124,17 €
 24.09.2026
-0,52%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
Erste AM fondovi - ulazna i izlazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Erste AM fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
ZB Bond Select - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 25.09. 16:00  4375,29
-2,37
-0,05
CROBEX10* 25.09. 16:00  2843,31
-3,24
-0,11
CROBEX10tr* 25.09. 16:00  3361,51
-3,83
-0,11
ADRIAprime* 25.09. 16:00  3673,52
-14,35
-0,39
CROBISTR* 25.09. 16:31  187,4294
0,01
0,01
CROBIS* 25.09. 16:31  98,024
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2026 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:12 25.09.2026)
(17:08:12 25.09.2026)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
1.036,00 €
-0,19%
293.446,00 €
MONP
8,40 €
7,01%
215.649,90 €
KODT
4.400,00 €
0,23%
183.320,00 €
DLKV
15,75 €
1,94%
157.216,40 €
ZITO
18,40 €
1,66%
131.281,10 €
RIVP
8,64 €
-0,69%
111.650,14 €
KODT2
4.180,00 €
0,00%
54.270,00 €
HT
39,00 €
-0,26%
53.037,10 €
INGR
1,98 €
-1,00%
41.974,84 €
ADPL
24,10 €
-1,63%
40.951,10 €
Redovni dionički promet:   
1.633.976,17 €
Redovni obveznički promet:   
5.085,60 €
Sveukupni promet:   
1.639.061,77 €