Poboljšanje hrvatske i kineske suradnje najizglednije je u području transporta i distribucije robe u čemu velike kineske tvrtke imaju mogućnost, a trebale bi imati i interes, korištenja luka Ploče i Rijeka za slanje svoje robe u Europu te njihovo korištenje za gradnju distributivnih centara.

Istaknuto je to na jučerašnjem Hrvatsko-kineskom poslovnom forumu s izaslanstvom Kineskog vijeća za promociju međunarodne trgovine (China Council for the Promotion of International Trade - CCPIT) u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

U kratko vrijeme Hrvatsku je posjetila još jedna kineska delegacija budući su nedavno u Zagrebu i Rijeci bili gospodarski izaslanici kineske pokrajine Jilin, ranije je održan kinesko-hrvatski forum, a u studenom prošle godine u posjetu je bilo izaslanstvo Sečuana.

Dobra pozicija

Svi redom ponavljaju kako im Hrvatska postaje sve zanimljivija zbog skorog pristupanja Europskoj uniji i svoga geostrateškog položaja, a o prednostima takve pozicije govorio je jučer i predsjednik HGK Nadan Vidošević.

Hrvatska nema previše robe koja može biti konkurentna na zahtjevnom tržištu i po volumenu i po cijeni, no određeni su pomaci, smatra on, napravljeni u sektoru usluga, prije svega turizmu, pa je jedini prostor za iskorak valoriziranje geostrateškog položaja.

"Hrvatska je jedina zemlja Mediterana koja je ujedno podunavska zemlja, i to je njezin najveći kapital. S jedne strane moramo privlačiti kineske javne i privatne investicije, a s druge bi naš prostor trebao pomoći ekspanziji kineskih biznisa prema Europi. Logistički centri omogućili bi daljnji plasman kineske robe, a tako se otvara mogućnost da i hrvatska roba ide u izvoz", rekao je Vidošević.

Hrvatski izvoz u Kinu prošle je godine iznosio 55 milijuna dolara, a vrijednost uvoza iz Kine iznosila je 1,6 milijardi dolara.

Vidošević je naglasio da je prije dvadesetak godina između dviju zemalja bila uravnoteženija bilanca jer je hrvatski izvoz iznosio više od 700 milijuna dolara.

Potrebno je, dodao je, promicati ideju strateškog partnerstva, koliko se god to sporo činilo, jer se tako uspostavlja suradnja za cijelo stoljeće.

Stižu turisti

Da suradnja može biti bolja, potvrdio je i Dong Songgen, potpredsjednik CCPIT-a, istaknuvši da ako Kina može izvoziti u Hrvatsku robu u vrijednosti 1,6 milijardi dolara, onda kinesko tržište može primiti i više od toga.

Potrebno je, smatra, zajednički poticati hrvatske tvrtke da što više izvoze u Kinu te što više upoznati tržišta obje strane.

Mogućnosti suradnje dviju zemalja, navedeno je, postoje i u prehrambenoj industriji, točnije postoji mogućnost izvoza proizvoda od maslina, čokolade i vina, odnosno tipičnih mediteranskih proizvoda čija popularnost raste u Aziji.

Nisu zabilježena kineska ulaganja u Hrvatsku, osim u obliku otvaranja predstavništva kineskih tvrtki (Lenovo Technology B.V., Huawei d.o.o, ZTE Hrvatska d.o.o.).

Sve više interesa za Kinu kao emitivno tržište pokazuju hrvatske putničke agencije, a pojačana je promocija Hrvatske kao turističke destinacije u Kini.

Prošle godine Hrvatsku je posjetilo 22.459 kineskih turista, što je 70,21 posto više nego prethodne godine.