- 21.09.2026 Erste & Steiermärkische bank objavio poziv na upis prefe...
- 18.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi s različitim predznacima uz rast prometa
- 18.09.2026 Dionica Bosqar Investa ulazi u sastav Crobexa
- 17.09.2026 WALL STREET: Indeksi pali, FED povećao kamatne stope
- 17.09.2026 DM-drogerie markt i IKEA najpoželjniji poslodavci u trgovini
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 31.08.2026 Erste Global Technology: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 24.04.2026 OTP Absolute - Top of the Funds najbolji investicijski fond inovativnih strategija u 2025. godini
- 21.09.2026 Tjedni komentar tržišta 21.09.2026.
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 11.09.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - kolovoz 2026.
- 07.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 07.09.2026. - OTP Invest
- 01.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 31.08.2026. - OTP Invest
- 22.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: DMF i OMF fondovi i dalje u crvenom
- 21.09.2026 TJEDNI PREGLED: Trećina fondova s pozitivnim predznakom
- 21.09.2026 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u kolovozu porasla za 346 milijuna eura
- 15.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Obvezni i dobrovoljni mirovinci u crvenom
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova bilježi tjedni rast
- 22.09.2026 Signali iz Irana i Saudijske Arabije spustili cijene nafte prema 99 dolara
- 22.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi porasli uz pad prometa
- 22.09.2026 ZSE INTRADAY: Crobex indeksi porasli
- 22.09.2026 EU tržišta OTVARANJE: Europske burze stagniraju, cijene nafte porasle
- 22.09.2026 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjetske burze
- 22.09.2026 Končar predstavio elektrodizelski vlak na sajmu InnoTrans
- 21.09.2026 Pokrenuto postrojenje za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka
- 17.09.2026 Huawei ograničava prodaju AI opreme u inozemstvu
- 17.09.2026 Norveški Equinor najavljuje više LNG-a od početka idućeg desetljeća
- 17.09.2026 Ryanair baltičkim državama signalizira 1,6 milijardi dolara ulaganja, uz uvjet
- 22.09.2026 Kina namjerava poboljšati prehrambenu sigurnost
- 22.09.2026 Raste broj vlasnika koji zbog dobi razmišljaju o prodaji poduzeća
- 22.09.2026 Ministarstvo gospodarstva objavilo pojašnjenja oko ′sidrenih′ cijena
- 22.09.2026 Digitalizacija i AI ključni za veću produktivnost
- 22.09.2026 Više od 30 hrvatskih i 70 američkih poduzeća na poslovnom forumu u New Yorku
EKONOMIJAObjavljeno: 20.09.2010
Kina, Japan, Amerika
| Podijeli sadržaj: | ||||
Početkom mjeseca japanski je ministar financija izjavio da on i njegovi suradnici žele raspraviti s Kinom najnoviju kinesku kupnju japanskih obveznica kako bi "preispitali njene namjere", što prevedno s jezika diplomacije, znači: "prestanite smjesta".
Kad sam čuo tu vijest, toliko me isfrustrirala da mi je došlo da lupam glavom u zid. Vidite, viši američki dužnosnici opetovano zanemaruju činjenicu da se ne poduzima ništa glede kineske manipulacije valutom, dijelom iz straha da će Kinezi prestati kupovati naše obveznice. No, u trenutnoj situaciji, kineska kupovina naših obveznicama ne samo da nam ne pomaže, već nam odmaže. Japancima je to jasno. Zašto nije i nama?Pozadina: Ako vam se rasprava o kineskoj valutnoj politici doima zbunjujućom, to je tako samo zato što se mnogi ne žele suočiti s vrlo jednostavnom, ali i okrutnom stvarnosti, točnije da Kina namjerno održava svoju valutu umjetno slabom. Posljedice takve politike također su jednostavne ali i okrutne: u biti, Kina oporezuje uvozna dobra, a subvencira izvoz, čime nadopunjuje golemi trgovinski višak. Možda ste se susreli s tvrdnjama da kineski trgovinski višak nema nikakve veze s njenom valutnom politikom; ako je tomu tako, to bi bio prvi takav slučaj u povijesti svjetske ekonomije. Podcijenjena valuta uvijek promiče trgovinski višak, a Kina u tome nije iznimka. A u doba globalne gospodarske krize, bilo koja zemlja s umjetnim trgovinskim viškom onemogućuju toliko potrebni rast prodaje i otvaranje novih radnih mjesta u drugim zemljama. Ponovno, tkogod tvrdi drugačije, taj zapravo tvrdi da je Kina na neki način izuzeta iz gospodarske logike koja se odnosi na sve ostale. Dakle, što bismo mi trebali učiniti po tom pitanju? Američki dužnosnici pokušali su urazumiti svoje kineske kolege tvrdnjama da će snaža valuta koristiti Kini. Glede toga su u pravu: podcijenjena valuta potpomaže inflaciju, spušta plaće kineskih radnika i uludo troši kineske resurse. No, premda je manipulacija valutom loša za Kinu u cijelosti, dobra je za politički utjecajne kineske tvrtke, mnoge od njih u državnom vlasništvu. Pa se stoga nastavlja manipulacija valute. Uvijek i iznova američki dužnosnici obznanjuju kako su postigli napredak po pitanju valute; svaki put ispadne da su ih nasamarili. Još u lipnju je američki ministar financija Timothy Geithner pohvalio izjavu Kine da će se potruditi ostvariti fleksibilniju tečajnu stopu. Otad je juan porastao za 1, da, čak 1 posto u odnosu na dolar - a veći dio tog rasta zbio se u posljednjih nekoliko dana, netom prije planiranog kongresnog saslušanja na temu valute.
Očito je da se ništa neće dogoditi sve dok Sjedinjene Američke Države ne pokažu što su sve spremne učiniti kad im druga zemlja subvencira izvoz: prvo, nametnuti privremenu tarifu koja poništava vrijednost subvencije. Zašto onda nitko još nije predložio tu mjeru?v Kao što sam već dao naslutiti, jedan razlog je strah što će se dogoditi ukoliko Kinezi prestanu kupovati američke obveznice. No, taj strah uopće nema osnova: u svijetu preplavljenom viškom štednje, ne treba nam kineski novac, naročito zato što bi Banka saveznih rezervi mogla i trebala otkupiti sve obveznice koje će Kinezi u tom slučaju prodati. Istina je da će dolar pasti ako Kina odluči prodati dio svojih američkih dioničkih paketa. Ali, to bi u biti pomoglo američkom gospodarstvu jer bi time naši izvozni proizvodi postali konkurentniji. Upitajte Japance, koji žele da Kina prestane kupovati njihove obveznice jer zbog toga raste vrijednost jena.Osim ovih neutemeljenih financijskih briga, postoji i ozbiljniji uzrok američke pasivnosti: poslovni strah od kineske odmazde. Razmotrite slični slučaj: očigledno nezakonite subvencije kojima Kina financira svoju industriju čiste energije. Te subvencije trebale su potaknuti službene pritužbe američkih poduzeća, a jedina organizacija koja uistinu i jest podnijela pritužbu bio je sindikat metalaca. Zašto? Kako izvještava The Times, "multinacionalne tvrtke i trgovinske udruge u sektoru čiste energije, kao i u mnogim drugim industrijskim granama, oprezne su glede podnesaka trgovinskih žalbi jer se boje ugleda koji prati kineske dužnosnike, a taj je da su skloni odmazdi protiv zajedničkih ulaganja u vlastitoj zemlji i spremni uskratiti pristup na tržište bilo kojoj tvrtki koja se usprotivi Kini". Nameće se pitanje hoće li američki političke vođe dopustiti da ih prepadnu financijski fantomi i da im se zaprijeti poslovnim zastrašivanjima? Hoće li nastaviti ne činiti ništa glede mjera koje koriste posebnim kineskim interesima na štetu kako kineskih, tako i američkih radnika? Ili će konačno, konačno učiniti nešto? Ne mijenjajte program.
Kad sam čuo tu vijest, toliko me isfrustrirala da mi je došlo da lupam glavom u zid. Vidite, viši američki dužnosnici opetovano zanemaruju činjenicu da se ne poduzima ništa glede kineske manipulacije valutom, dijelom iz straha da će Kinezi prestati kupovati naše obveznice. No, u trenutnoj situaciji, kineska kupovina naših obveznicama ne samo da nam ne pomaže, već nam odmaže. Japancima je to jasno. Zašto nije i nama?Pozadina: Ako vam se rasprava o kineskoj valutnoj politici doima zbunjujućom, to je tako samo zato što se mnogi ne žele suočiti s vrlo jednostavnom, ali i okrutnom stvarnosti, točnije da Kina namjerno održava svoju valutu umjetno slabom. Posljedice takve politike također su jednostavne ali i okrutne: u biti, Kina oporezuje uvozna dobra, a subvencira izvoz, čime nadopunjuje golemi trgovinski višak. Možda ste se susreli s tvrdnjama da kineski trgovinski višak nema nikakve veze s njenom valutnom politikom; ako je tomu tako, to bi bio prvi takav slučaj u povijesti svjetske ekonomije. Podcijenjena valuta uvijek promiče trgovinski višak, a Kina u tome nije iznimka. A u doba globalne gospodarske krize, bilo koja zemlja s umjetnim trgovinskim viškom onemogućuju toliko potrebni rast prodaje i otvaranje novih radnih mjesta u drugim zemljama. Ponovno, tkogod tvrdi drugačije, taj zapravo tvrdi da je Kina na neki način izuzeta iz gospodarske logike koja se odnosi na sve ostale. Dakle, što bismo mi trebali učiniti po tom pitanju? Američki dužnosnici pokušali su urazumiti svoje kineske kolege tvrdnjama da će snaža valuta koristiti Kini. Glede toga su u pravu: podcijenjena valuta potpomaže inflaciju, spušta plaće kineskih radnika i uludo troši kineske resurse. No, premda je manipulacija valutom loša za Kinu u cijelosti, dobra je za politički utjecajne kineske tvrtke, mnoge od njih u državnom vlasništvu. Pa se stoga nastavlja manipulacija valute. Uvijek i iznova američki dužnosnici obznanjuju kako su postigli napredak po pitanju valute; svaki put ispadne da su ih nasamarili. Još u lipnju je američki ministar financija Timothy Geithner pohvalio izjavu Kine da će se potruditi ostvariti fleksibilniju tečajnu stopu. Otad je juan porastao za 1, da, čak 1 posto u odnosu na dolar - a veći dio tog rasta zbio se u posljednjih nekoliko dana, netom prije planiranog kongresnog saslušanja na temu valute.
Očito je da se ništa neće dogoditi sve dok Sjedinjene Američke Države ne pokažu što su sve spremne učiniti kad im druga zemlja subvencira izvoz: prvo, nametnuti privremenu tarifu koja poništava vrijednost subvencije. Zašto onda nitko još nije predložio tu mjeru?v Kao što sam već dao naslutiti, jedan razlog je strah što će se dogoditi ukoliko Kinezi prestanu kupovati američke obveznice. No, taj strah uopće nema osnova: u svijetu preplavljenom viškom štednje, ne treba nam kineski novac, naročito zato što bi Banka saveznih rezervi mogla i trebala otkupiti sve obveznice koje će Kinezi u tom slučaju prodati. Istina je da će dolar pasti ako Kina odluči prodati dio svojih američkih dioničkih paketa. Ali, to bi u biti pomoglo američkom gospodarstvu jer bi time naši izvozni proizvodi postali konkurentniji. Upitajte Japance, koji žele da Kina prestane kupovati njihove obveznice jer zbog toga raste vrijednost jena.Osim ovih neutemeljenih financijskih briga, postoji i ozbiljniji uzrok američke pasivnosti: poslovni strah od kineske odmazde. Razmotrite slični slučaj: očigledno nezakonite subvencije kojima Kina financira svoju industriju čiste energije. Te subvencije trebale su potaknuti službene pritužbe američkih poduzeća, a jedina organizacija koja uistinu i jest podnijela pritužbu bio je sindikat metalaca. Zašto? Kako izvještava The Times, "multinacionalne tvrtke i trgovinske udruge u sektoru čiste energije, kao i u mnogim drugim industrijskim granama, oprezne su glede podnesaka trgovinskih žalbi jer se boje ugleda koji prati kineske dužnosnike, a taj je da su skloni odmazdi protiv zajedničkih ulaganja u vlastitoj zemlji i spremni uskratiti pristup na tržište bilo kojoj tvrtki koja se usprotivi Kini". Nameće se pitanje hoće li američki političke vođe dopustiti da ih prepadnu financijski fantomi i da im se zaprijeti poslovnim zastrašivanjima? Hoće li nastaviti ne činiti ništa glede mjera koje koriste posebnim kineskim interesima na štetu kako kineskih, tako i američkih radnika? Ili će konačno, konačno učiniti nešto? Ne mijenjajte program.
Izvor: poslovni.hr
- 21.09.2026 Erste & Steiermärkische bank objavio poziv na upis prefe...
- 18.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi s različitim predznacima uz rast prometa
- 18.09.2026 Dionica Bosqar Investa ulazi u sastav Crobexa
- 17.09.2026 WALL STREET: Indeksi pali, FED povećao kamatne stope
- 17.09.2026 DM-drogerie markt i IKEA najpoželjniji poslodavci u trgovini
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 31.08.2026 Erste Global Technology: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 24.04.2026 OTP Absolute - Top of the Funds najbolji investicijski fond inovativnih strategija u 2025. godini
- 21.09.2026 Tjedni komentar tržišta 21.09.2026.
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 11.09.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - kolovoz 2026.
- 07.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 07.09.2026. - OTP Invest
- 01.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 31.08.2026. - OTP Invest
- 22.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: DMF i OMF fondovi i dalje u crvenom
- 21.09.2026 TJEDNI PREGLED: Trećina fondova s pozitivnim predznakom
- 21.09.2026 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u kolovozu porasla za 346 milijuna eura
- 15.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Obvezni i dobrovoljni mirovinci u crvenom
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova bilježi tjedni rast
- 22.09.2026 Signali iz Irana i Saudijske Arabije spustili cijene nafte prema 99 dolara
- 22.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi porasli uz pad prometa
- 22.09.2026 ZSE INTRADAY: Crobex indeksi porasli
- 22.09.2026 EU tržišta OTVARANJE: Europske burze stagniraju, cijene nafte porasle
- 22.09.2026 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjetske burze
- 22.09.2026 Končar predstavio elektrodizelski vlak na sajmu InnoTrans
- 21.09.2026 Pokrenuto postrojenje za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka
- 17.09.2026 Huawei ograničava prodaju AI opreme u inozemstvu
- 17.09.2026 Norveški Equinor najavljuje više LNG-a od početka idućeg desetljeća
- 17.09.2026 Ryanair baltičkim državama signalizira 1,6 milijardi dolara ulaganja, uz uvjet
- 22.09.2026 Kina namjerava poboljšati prehrambenu sigurnost
- 22.09.2026 Raste broj vlasnika koji zbog dobi razmišljaju o prodaji poduzeća
- 22.09.2026 Ministarstvo gospodarstva objavilo pojašnjenja oko ′sidrenih′ cijena
- 22.09.2026 Digitalizacija i AI ključni za veću produktivnost
- 22.09.2026 Više od 30 hrvatskih i 70 američkih poduzeća na poslovnom forumu u New Yorku
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2026)
(koji na 30.06.2026. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
| Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
| Erste SEE Equity - klasa A | A | +20,96% | 3 | ||||
| Erste SEE Equity - klasa B | +20,38% | 3 | |||||
| ZB CEE Equity | +19,30% | 4 | |||||
| A1 | A | +19,05% | 3 |
| Fondovi | Trajanje akcije | Info |
| Erste AM fondovi - ulazna i izlazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za udjele kupljene u navedenim fondovima za vrijeme trajanje akcije, prilikom prodaje / otkupa udjela izlazna naknada neće biti naplaćena, izlazna naknada iznosi 0,00 posto. Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke društva o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Akcija traje do opoziva.
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova |
||
| OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2026. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| ZB Bond Select - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenom pod-fondu ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 31.01.2026. do opoziva. ZB Bond Select Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
| CROBEX* | 22.09. 16:00 | 4389,70 | 11,62 |
0,27 |
|
| CROBEX10* | 22.09. 16:00 | 2861,58 | 9,22 |
0,32 |
|
| CROBEX10tr* | 22.09. 16:00 | 3383,11 | 10,90 |
0,32 |
|
| ADRIAprime* | 22.09. 16:00 | 3714,76 | -3,75 |
-0,10 |
|
| CROBISTR* | 22.09. 16:31 | 187,3656 | 0,01 |
0,01 |
|
| CROBIS* | 22.09. 16:31 | 98,024 | 0,00 |
0,00 |
| Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
| KOEI | 1.050,00 € |
0,96% |
431.090,00 € |
| ADPL | 25,10 € |
4,58% |
133.274,50 € |
| ZITO | 17,60 € |
-0,56% |
96.168,70 € |
| HT | 39,30 € |
-0,25% |
68.201,20 € |
| ATGR | 52,00 € |
1,96% |
62.300,00 € |
| ERNT | 218,00 € |
0,00% |
53.951,00 € |
| 7SLO | 65,65 € |
0,08% |
50.424,05 € |
| DLKV | 15,25 € |
-0,33% |
41.133,30 € |
| 7BET | 27,50 € |
-0,18% |
36.132,30 € |
| ZABA | 23,70 € |
-1,25% |
35.158,00 € |
| Redovni dionički promet: | 1.350.365,34 € |
| Redovni obveznički promet: | 17.928,00 € |
| Sveukupni promet: | 1.368.293,34 € |


