Upitan na marginama Konvencije hrvatskih izvoznika za komentar uvrštavanja Hrvatske na "crvene liste" pojedinih zemalja zbog intenziteta epidemije koronavirusa te je li Vlada kulkuliranim rizikom pomogla turizmu, a naštetila izvoznicima, odgovorio je da bez otvaranja ne bi bilo sedam milijuna turista i 50-postotnog rezultata prošlogodišnje, povijesno rekordne, turističke sezone.

"Sve ostalo, što ne bi bilo kalkulirani rizik, bio bi kompletni lockdown i karantena", a "nema više ni jedne vlade na svijetu, lidera ili organizacije koja bi bila advokat takve politike", ustvrdio je premijer.

Istaknuo je da je Vladina odluka o otvaranju bila utemeljena i na procjenama i konzultacijama sa stručnjacima unutar Vladina Znanstvenog savjeta, koji su procijenili da će ljetni mjeseci donijeti niži intenzitet epidemije i da će to omogućiti veću otpornost ljudi na Covid i omogućimo aktiviranje gospodarstva.

Sada se provedbom domaćih i mjera drugim zemljama očekuje smirivanje broja novozaraženih i otvaranje granica, dodao je.

Komentirajući današnje službeno produženje mjera pomoći gospodarstvu zbog problema uzrokovanih pandemijom, premijer je rekao da je najvažnije dati brzo i izdašno, što je država učinila u proljeće kad je mjerama bilo zahvaćeno "zaista puno poduzetnika", što je omogućilo zadržavanja zaposlenosti.

"Sada smo išli kalibrirano - mjerama za mikropoduzetnike, skraćeno radno vrijeme i za ugrožene djelatnosti i mislim da smo pogodili", smatra Plenković, uz ocjenu da je okvirnih 800 milijuna kuna koliko će koštati provedba mjera iduća četiri mjeseca "ulaganje u budućnost hrvatske ekonomije i bolja startna osnova za oporavak".

Upitan hoće li moratorij na ovrhe građana biti produžen svima koji ih imaju, ili smo nekima, odgovorio je da je Vlada svima maksimalno izišla u susret, ali da je cijelo vrijeme upozoravala kako se obveze koje netko osobno preuzima moraju ispunjavati te da se preuzeti krediti i računi moraju plaćati.

"Ne možemo živjeti u sustavu u kojem će netko uzeti kredit pa ga neće vratiti, ili račun pa ga neće platiti. Dakle, mjere olakšavanja - da, a mjere koje bi sve skupa pretvorilo u beskrajni otpis dugova - ne", istaknuo je.

Na pitanje o budućnosti autoindustrije u Hrvatskoj s obzirom na danas objavljeno ulaganje domaće tvrtke Infinum i njemačkog Porsche Digitala u zajedničku tvrtku u iznosu od 10 milijuna eura, odgovori je kako je to jedna od industrijskih grana koja nas je zaobišla, ponajprije zbog rata, ali da sada imamo dosta kompanija angažiranih za autoindustriju kao što je Rimac. Njegov uspjeh povući će za sobom i druge, rekao je Plenković.

S BAT-om se razgovara

O ponovnim najavama o mogućem odlasku British American Tobacco-a (BAT) iz Hrvatske, podsjetio je da je s vodstvom BAT-a razgovarao ljetos u Kanfanaru.

BAT-ov ostanak u Istri, po njegovoj je ocjeni, bitan zbog tamošnjih radnika, ali i uzgajivača duhana u Podravini.

S BAT-om se razgovara, rekao je premijer, koji vjeruje u dogovor koji će omogućiti njegov ostanak u Hrvatskoj što duže.

Novinari su o najavama mogućeg odlaska BAT-a iz Kanfanara pitali i ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, koji je istaknuo kako je Vladi i resoru gospodarstva svako radno mjesto u Hrvatskoj zanimljivo.

Opstanak bilo koje industrije, u ovom slučaju proizvodnje cigareta, je nešto što mi kao Vlada podržavamo i osobno, kao ministar gospodarstva, sam zainteresiran da se iznađu uvjeti u kojima proizvodnja u Kanfanaru, i uz to vezanog čitavog kruga kooperanata, nastave funkcionirati, rekao je Ćorić.

Na novinarski upit može li radnicima BAT-a obećati da će ostati na svojim radnim mjestima, ministar Ćorić je odgovorio kako ne može obećati ni jednom radniku u nekoj privatnoj pravnoj osobi da će ostati na svom radnom mjestu.

"To jednostavno nije moguće, to je ocjena odnosno procjena i u konačnici odluka vlasnika kompanije. Ono što mogu obećati je da ćemo na razini Ministarstva gospodarstva uvijek činiti sve da svako radno mjesto u Hrvatskoj bude očuvano odnosno da se broj radnih mjesta onda i zaposlenost poveća", poručio je Ćorić.