Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta izjavila je u ponedjeljak da je inflatorna očekivanja "teško ugušiti", ocijenivši i da su središnje banke svjesne da će gospodarstva morati završiti u recesiji kako bi se inflacija konačno "ukrotila".

Odgovarajući na pitanje novinara o sveprisutnom rastu cijena, pa i apelima ministra financija prema poslovnim subjektima da cijene formiraju odgovorno, glavna ekonomistica Hrvatskih izvoznika (HIZ) i profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Marijana Ivanov je ocijenila da trenutno ponajprije svjedočimo "izgrađenim inflatornim očekivanjima", koje je zapravo "najteže zaustaviti".

Iako su središnje banke podignule kamatne stope, a poslovne banke postrožile uvjete odobravanja kredita te se nastoji maknuti što više novca iz optjecaja, kada se jednom razviju inflatorna očekivanja je "teško ugušiti", pa čak i kada nestanu inicijalni razlozi zbog kojih su se pojavila, izjavila je Ivanov na marginama 18. konvencije Hrvatskih izvoznika (HIZ).

Kako je kazala, svi se žele zaštititi od inflacije i zadržati realne prihode netaknute, pa tako radnici traže veće plaće a kompanije ugovaraju poslove po većim cijenama.

No nažalost sva ta povećanja cijena i "ugrađivanja" pretjerano velikih profitnih marži na kraju rezultiraju s nastavkom rasta cijena.

Ivanov je ocijenila i kako su središnje banke svjesne da će gospodarstva morati završiti u recesiji kako bi se inflacija konačno "ukrotila".

No navela je, recesija trenutno nema prirodne uvjete da se razvije, jer je potražnja ogromna, puno je novca, a ljudi su spremni trošiti i investirati.

Tako, jedino ako primjerice dođe do značajnog realnog pada plaća i manje zaposlenosti, tada bi se mogao početi događati pravi deflacijski učinak, koji bi onda uništio inflatorna očekivanja.

"Do kraja godine se sigurno nećemo riješiti inflacije"

Kao pozitivnu vijest Ivanov je apostrofirala pad cijena energenata, kao i to da više ne rastu cijene metala i drugih sirovina, što će postupno smanjivati inflaciju.

"No do kraja ove godine sigurno je se nećemo riješiti", ocijenila je Ivanov.

Istaknula je i da je prosječna inflacija u Hrvatskoj znatno veća od prosjeka eurozone, što znači da "imamo unutarnje faktore bržeg rasta cijena", što svakako uključuje cijene hrane.

Cijene hrane veći rast bilježe upravo u siromašnijim zemljama i imaju veći udio u ukupnoj potrošnji te tako puno duže ostavljaju "inflacijski trag" te narušavaju životni standard i realnu vrijednost plaća, ustvrdila je Ivanov.

Njemačka, koja je važno tržište za Hrvatsku, upala je u tehničku recesiju, rast inflacije je smanjio realne plaće građana, što dovodi i do rasta pesimizma u pogledu potrošnje, pa to negativno utječe i na rast izvoza roba i usluga na to tržište, a može imati i negativne implikacije po pitanju turističke sezone u Hrvatskoj, u smislu manjeg dolaska njemačkih turista, kazala je Ivanov.

Vujčić: Uz snažan rast kakav smo vidjeli proteklih godina ne možemo spustiti inflaciju

Na pitanje novinara je li jedino rješenje za pad inflacije ulazak u recesiju, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je rekao da se nada da ne.

"I dalje mislim da inflaciju možemo smanjiti bez recesije, odnosno bez neke značajnije recesije. U svakom slučaju mora doći do usporavanja ekonomije. Uz ovako snažan rast kakav smo vidjeli proteklih godina nažalost ne možemo spustiti inflaciju", izjavio je Vujčić.

Vujčić je istaknuo da je inflacija padala na godišnjoj razini šest mjeseci zaredom, dok se u lipnju taj pad praktički zaustavio, s obzirom da su prošlotjedni podaci pokazali da je rast u lipnju iznosio 7,7 posto, dok je u svibnju bio svega 0,2 postotna boda veći, 7,9 posto.

I Vujčić je naglasio prisutno smanjenje uvoznih pritisaka na inflaciju, s obzirom na znatno niže cijene energije, kao i pad proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. No s druge strane, tu su i dvije komponente koje rastu - cijene usluga, što je povezano i s turističkom sezonom, te ponovni rast cijena hrane.

"Imamo jedan dio koji pada, ovaj drugi koji raste, i to održava inflaciju ′dosta stabilnom′ u ovom trenutku", izjavio je Vujčić.

Kada je riječ o utjecaju profitnih marži kompanija na inflaciju, Vujčić je kazao da su kompanije "bile u stanju" rast troškova inputa, kao što su sirovine i energija, u potpunosti prebaciti na krajnje kupce te nisu smanjivale svoje profitne margine, koje su ostale stabilne.

Također, značajniji pritisak na inflaciju dolazi i od rasta plaća, koje u Hrvatskoj trenutno rastu brže od inflacije.

"Što će se događati s profitnim marginama ćemo morati vidjeti tijekom godine, to je ono što se svi pitamo. Tvrtke imaju prostora u profitnim marginama da, kada rastu plaće, smanjuju margine, a hoće li to raditi ovisi i o tome koliko će imati moći da diktiraju cijene, odnosno koliko će potrošači biti spremni plaćati. U trenutku kada se suoče s padom prodaje, onda će početi i smanjivati cijene", izjavio je Vujčić.