Joseph Stiglitz, američki ekonomist i profesor na Sveučilištu Columbia, dobitnik Nobelove nagrade 2001. godine i bivši potpredsjednik i glavni ekonomist Svjetske banke, žestoki je kritičar rješavanja financijske krize i traženja puta iz recesije mjerama štednje i stezanjem remena.

"Nadao sam se da će financijska kriza naučiti Amerikance, ali i sve druge, da trebamo veću jednakost, snažniju regulaciju i bolju ravnotežu između tržišta i vlade. I da nećemo stalno stvarati nove ekonomske balone koji će pucati na svim stranama svijeta. Na žalost, to se nije dogodilo. Naprotiv, ponovo su se javili snažni glasovi ekonomskih teoretičara desnice koji su kao i uvijek motivirani ideologijama i posebnim interesima i time prijete globalnoj ekonomiji, ili barem ekonomijama SAD-a i Europe. Dogodilo se upravo to da je većina vlada tražila mjere štednje od svojih ljudi, stezanje remena. A to je pogrešan način koji podrazumijeva da ljudi na sebe preuzimaju teret izlaska iz financijske krize. Tko god to radi, makar i Njemačka koja se smata uspješnim primjerom, nije učinila dobro ako nije dalje investirala", tumači Joseph Stiglitz u intervjuu Globusu.

"Kada se događa recesija, jedino što možete učiniti jest da vratite zaposlenost i da nastojite pojačavati proizvodnju i stimulirati rast jer tako možete ići dalje. Štednja nije jedino rješenje, već samo pogoršava stvari", upozorava američki nobelovac.

"Princip mjera štednje pokušan je iznova, a nikad nije davao rezultate", kaže Stiglitz. Podsjeća da je Međunarodni monetarni fond taj princip primijenio prilikom kriza u Argentini i na Dalekom istoku: iz ekonomskog pada išlo se u recesiju, a nakon u recesije u depresiju.

"Taj princip ne valja. Zašto to europske zemlje dobrovoljno rade, ja ne razumijem. To je iznad mojih shvaćanja. Možete rasti samo ako povećavate poreze bogatijima i ako stimulirate potrošnju. Tako izbjegavate zamku deficita", tumači nobelovac Stiglitz.

"Oporezujte bogate više nego ranije, trošite novac na ulaganja i investicije koje će voditi razvoju i onda ćete dobiti svoj novac natrag", njegov je savjet za izlazak iz recesije.

Od krivnje za krizu američki nobelovac ne amnestira ni ekonomsku znanstvenu struku kojoj i sam pripada.

"Ekonomska znanstvena zajednica trebala bi se u budućnosti manje brinuti o tome kako da bankari postanu još bogatiji i umjesto toga posvetiti se dobrobiti naroda, ljudi koji na svojim leđima sada nose teret krize. Bankari su jako riskirali i donosili vrlo sebične, kratkoročne odluke. Jasno mi je da se ljudi diljem svijeta imaju pravo osjećati obespravljenima i rezigniranima", kaže Stiglitz.

Hrvatsku upozorava da je odluka o ulasku u Europsku uniju velika i važna odluka, ne samo politički čin.

"Morate to dobro izračunati", kaže, "Dobit ćete neke beneficije, ali u ovim vremenima, ako niste čvrsto na svojim nogama, teško ćete u integraciji uspjeti dobiti pomoć. Ona nije jamac i trebate biti vrlo oprezni, naročito kada je u pitanju priključenje eurozoni".

"Nemojte nikako brzati. Za eurozonu morate biti potpuno spremni i kompetitivni. Ova kriza rasvijetlila je neke nove opasnosti koje svakako treba uzeti u obzir. Sada mislim da ne bi bilo pametno priključivati se eurozoni", zaključuje bivši glavni ekonomist Svjetske banke.