Japansko gospodarstvo palo je u drugom tromjesečju 1,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pa mu je ponovno zaprijetila recesija, što otvara pitanje učinkovitosti ′Abenomije′.

Prema prvoj procjeni japanskih vlasti, objavljenoj u ponedjeljak, bruto domaći proizvod (BDP) pao je u drugom tromjesečju i na kvartalnoj razini, za 0,4 posto, što je ponajviše posljedica slabosti izvoza i domaće potrošnje.

Pad gospodarstva bio je očekivan, nakon snažnog rasta u prvom tromjesečju za 4,5 posto na godišnjoj razini.

Japanski ministar ekonomije Akira Amari kazao je da je pad BDP-a posljedica pada izvoza u Kinu i SAD, kao i slabosti osobne potrošnje zbog loših vremenskih prilika.

"Osobna potrošnja znatno je pala, a kapitalne su investicije bile slabe. Situacija se čini znatno gorom nego što podaci o BDP-u pokazuju", kaže Takeshi Minami, ekonomist u Norinchukin Research Institute.

Osobna potrošnja, koja čini oko 60 posto gospodarske aktivnosti Japana, pala je u drugom tromjesečju za 0,8 posto u odnosu na prethodni kvartal. To je njezin prvi pad od drugog tromjesečja prošle godine, kada je potrošnju pritisnulo povećanje poreza na dodanu vrijednost (PDV).

Slabost inozemne potražnje izazvala je, pak, pad izvoza u Kinu i SAD, što je također negativno utjecalo na BDP.

Slabost gospodarstva u drugom tromjesečju, zajedno s posljednjim podacima koji ukazuju na pad izvoza i industrijske proizvodnje, izazvala je zabrinutost u vezi razvoja situacije do kraja godine.

U prvom tromjesečju gospodarstvo je snažno poraslo, no u posljednje vrijeme ono slabi. Sličan scenarij odvijao se prošle godine, koju je Japan završio u blagoj recesiji.

"Ako i treće tromjesečje bude slabo, vrlo je moguće da će japanska središnja banka dodatno olabaviti monetarnu politiku", kaže Yoshiki Shinke, ekonomist u Dai-Ichi Life Research Institute.

Slabost gospodarstva, unatoč izuzetno poticajnoj monetarnoj politici japanske središnje banke, potiče sumnje u učinkovitost ′Abenomije′.

Od kraja 2012. godine, kada je postao premijer, Shinzo Abe vodi izuzetno poticajnu gospodarsku politiku, koju su analitičari nazvali ′Abenomija′. To uključuje povećanu državnu potrošnju, uz istodobno labavljenje monetarne politike, pa japanska središnja banka kupuje državne obveznice, po uzoru na američki Fed.

To je izazvalo oštar pad tečaja jena prema dolaru, što pomaže japanskim izvoznicima jer na taj način njihovi proizvodi na svjetskom tržištu postaju konkurentniji.

Međutim, nedavno je MMF upozorio Japan da se ne oslanja previše na nizak tečaj jena kani li postići dugoročni oporavak gospodarstva.

Uz to, izuzetno labava monetarna politika trebala bi pojačati potrošnju kućanstava i investicije, što bi trebalo potaknuti rast inflacije, kako bi se Japan othrvao deflaciji koja već godinama guši gospodarstvo.

Međutim, kako je trebalo spriječiti preveliki rast proračunskog deficita i javnog duga, u travnju prošle godine vlada je povećala PDV, zbog čega je oštro pala potrošnja kućanstava. Zbog toga je polovicom prošle godine Japan utonuo u recesiju, iz koje je izašao u zadnjem lanjskom kvartalu.

No, sada mu ponovno prijeti recesija, ako se pad gospodarstva nastavi i u trećem tromjesečju.