Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih sedam mjeseci ove godine iznosila je 13,3 milijardi eura, što je 0,2 posto više u odnosu na isto razdoblje 2022., dok je uvoz pao za jedan posto, na 23,2 milijardi eura, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.

Vanjskotrgovinski deficit u prvih sedam mjeseci iznosio je 9,85 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom 57,5 posto. U isto vrijeme prošle godine iznosila je 56,8 posto.

Po prvim podacima DZS-a, u članice EU-a u prvih sedam mjeseci ove godine izvezeno je roba u vrijednosti 9,1 milijardu eura ili 1,1 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je za 4,1 posto, na 17,6 milijardi eura.

Statistika kod izvoza u zemlje nečlanice EU-a registrira rast za 3,2 posto, na 4,2 milijarde eura, uz istodobni pad robnog uvoza iz zemalja koje nisu članice EU-a, za 14,3 posto, na 5,6 milijardi eura.

DZS je objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za prvih šest mjeseci ove godine koji pokazuju da je izvoz porastao 3,1 posto, na 11,5 milijardi eura, a uvoz za 1,1 posto, na 20 milijardi eura.

Time je DZS korigirao prve podatke prema kojima je vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih šest mjeseci ove godine iznosila 11,5 milijardi eura, što je 2,8 posto više u odnosu na isto razdoblje 2022., dok je uvoz pao za 0,3 posto, na 19,7 milijardi eura.

Po novim podacima, vanjskotrgovinski deficit u prvih šest mjeseci 2023. iznosio je 8,5 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 57,5 posto.

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske su države članice EU-a, u prvom redu Njemačka, Italija i Slovenija, a u prvih šest mjeseci 2023. robna razmjena s EU činila je 68,9 posto ukupnog izvoza te 75,7 posto ukupnog uvoza.