Vanjskotrgovinski deficit tako je u prošloj godini iznosio 70 milijardi kuna, odnosno bio je za 1,66 milijardi kuna veći nego u 2018. Pokrivenost uvoza izvozom istovremeno je porasla sa 61,2 na 62 posto.

U zemlje članice EU-a od siječnja do kraja prosinca 2019. izvezeno je roba vrijednih 78,3 milijarde kuna, odnosno 5,6 posto više nego 2018. godine. Istodobno je porastao i izvoz u zemlje nečlanice EU-a, šest posto, na 35,75 milijardi kuna.

Vrijednost uvezene robe u tome je razdoblju iz članica EU-a porasla 7,4 posto, na 147,8 milijardi kuna. S druge pak strane, zabilježen je pad vrijednosti uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a i to za 6,1 posto, na 36,2 milijarde kuna.

Izražen u eurima, hrvatski je robni izvoz u 2019. iznosio 15,4 milijarde eura, što je 5,8 posto više nego 2018., dok je uvoz porastao za 4,5 posto, na 24,8 milijardi eura.

Tako je vanjskotrgovinski deficit u 2019. iznosio 9,4 milijarde eura, dok je u godini ranije iznosio 9,2 milijarde eura.

U zemlje članice EU-a prošle je godine izvezeno robe u vrijednosti 10,6 milijardi eura, odnosno 5,6 posto više nego u 2018. godini. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je skočio za šest posto, na 4,8 milijardi eura.

Vrijednost uvezene robe u tome je razdoblju iz članica EU-a porasla 7,5 posto, na 20 milijardi eura, dok je lani pala vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a, za 6,1 posto, na 4,9 milijardi eura.

Rast izvoza u prvih jedanaest mjeseci 5,7 posto, uvoza 4,9 posto

DZS je objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za prvih jedanaest mjeseci prošle godine koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, porastao 5,7 posto, na 105,3 milijarde kuna, dok je uvoz porastao za 4,9 posto, na 171,3 milijarde kuna.

Time je DZS korigirao naviše svoje prve podatke, prema kojima je vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih jedanaest mjeseci 2019. iznosila 105,1 milijardu kuna, što je 5,5 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije, dok je uvoz iznosio 170,8 milijardi kuna ili 4,7 posto više.

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 66 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom 61,5 posto.

Izražen u eurima, izvoz je u prvih jedanaest mjeseci lanjske godine porastao 5,8 posto, na 14,2 milijarde eura, dok je uvoz porastao 5,1 posto, na 23,1 milijardu eura.

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 8,9 milijardi eura.

Podaci prema djelatnostima pokazuju da je prerađivačka industrija, koja u ukupnom robnom izvozu ima najznačajniji udio od 90,6 posto, u prvih jedanaest mjeseci zabilježila rast robnog izvoza za 6,6 posto, na 12,9 milijardi eura.

Najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj ostaju Italija i Njemačka. U Italiju je u prvih jedanaest mjeseci 2019. izvezeno robe za gotovo dvije milijarde eura ili 1,2 posto više nego u isto vrijeme godinu prije, dok je izvoz u Njemačku porastao 3,8 posto, na 1,9 milijardi eura. Iz Italije je, pak, uvezeno robe za 3,2 milijarde eura ili 11,3 posto više, a iz Njemačke za 3,6 milijardi eura ili 6,3 posto više.

U zemlje CEFTA-e zabilježen je rast izvoza za 12,1 posto, na 2,5 milijardi eura, pri čemu je izvoz u Bosnu i Hercegovinu porastao za 12,3 posto, na 1,4 milijarde eura, a u Srbiju za 9,9 posto, na 638,6 milijuna eura.