Vrijednost hrvatskog robnog izvoza već neko vrijeme pada, dobrim dijelom zbog gospodarskih problema najznačajniji trgovinskih partnera, no stvari bi se u budućnosti trebale normalizirati, istaknuto je u utorak na Liderovoj konferenciji o izvozu.

Tijekom konferencije istaknuto je, naime, da je vrijednost hrvatskog robnog izvoza lani iznosila gotovo 23 milijarde eura, što je oko milijardu eura odnosno pet posto manje nego godinu ranije. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je oko 58 posto, isto kao 2022. godine.

U ovu smo godinu ušli mrvicu slabije: u prvom tromjesečju hrvatski izvoz pao je dodatnih pet posto, uz pad pokrivenosti uvoza izvozom od 56,5 posto.

Poseban problem je dvostruko brži pad izvoza na glavno tržište - EU, na godišnjoj razini nominalno za devet posto.

Komentirajući situaciju u kojoj se trenutno nalaze izvoznici, predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić ističe kako je dinamika kretanja izvoza uvijek povezana sa situacijom u zemljama koji su naši najveći trgovinski partneri, tako da usporavanje izvoza nije makroekonomsko iznenađenje. Međutim, kazala je i da u tom generalnom trendu postoje tvrtke u kojima izvoz raste.

Generalno pozitivan trend

"Promatrajući hrvatski izvoz u zadnjih deset godina, pozicija hrvatskog izvoza se fundamentalno promijenila na bolje. Tome su sigurno pridonijeli članstvo u EU-u, dok je drugi dodatni poticaj došao od ulaska u schengenski prostor", rekla je Dalić.

Dodala je kako treba prepoznati generalno pozitivan trend i činjenicu da su izvoznici i brojne tvrtke u tom kontekstu pozitivni te su "našli, učvrstili i proširili svoje mjesto".

Istaknula je, međutim, da Hrvatska čini tek jedan promil svjetskog izvoza.

Vezano za hrvatsku inflaciju koja je među najvišima u eurozoni, Dalić je rekla da treba biti fer i reći da se radilo o poremećaju na globalnom svjetskom tržištu bez presedana te da je bilo teško očekivati od bilo koje vlade da to u potpunosti zaustavi.

Rast plaća, koji je među najbržim u EU-u, također pridonosi rastu cijena, rekle je Dalić.

Smatra da cijene hrane sve manje pridonose ukupnoj inflaciji, dok su najvažniji generatori usluge i dijelom prijevoz.

Još uvijek bez odgovora Fortenove

Upitana za stanje oko Podravkinog preuzimanja tvrtki Fortenove koje se bave poljoprivredom, za što je Podravka dala obvezujuću ponudu, kazala je da Fortenova nije još obavijestila sudionike u procesu o toj odluci.

Rekla je i da Podravka 70 posto svojih prihoda ostvaruje od izvoza, te da u prvom kvartalu ima značajan rast izvoza u nizu tržišta.

Ravnatelj Uprave za internacionalizaciju u ministarstvu gospodarstva Bojan Batinić naglasio je kako su tek 15 posto društava u Hrvatskoj deklarirani izvoznici. S druge strane, tih 15 posto čine više od 50 posto ukupnog zapošljavanja, preko 60 posto investicija i više od 70 posto ulaganja u istraživanje i razvoj.

Prognoze gospodarskog rasta za ovu godinu su 2,5 posto, a sljedeću preko tri posto, rekao je Batinić što je prema njegovom mišljenju jako dobro. Očekuje da će Hrvatska pristupiti OECD-u 2026. godine.

Dodao je da Hrvatska nikada nije imala više novca na raspolaganju, uključujući i sredstva iz NPOO-a.

Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja složio se da industrijska proizvodnja u Hrvatskoj pada kao i vrijednost robnog izvoza dodavši da je to posljedica manje poticajnog globalnog makroekonomskog okruženja.

Optimističan je u pogledu hrvatske izvozne budućnosti, a najavio je i daljnji pad kamatnih stopa na globalnom planu.

Glavni urednih Lidera Miodrag Šajatović najavio je da će se boriti za osnivanje ministarstva industrije i više novca izvoznicima iz državnog proračuna za nastupe na međunarodnim sajmovima.