U idućim tjednima i mjesecima nastavit će se dijalog na svim razinama, s različitim institucijama EU-a i Europske središnje banke (ECB), te raditi na jednom sveobuhvatnom pismu namjere za ulazak u tečajni mehanizam koje bi se "negdje tijekom sredine godine trebalo finalizirati", izjavio je Marić ispred zgrade Vlade, gdje je u društvu guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića odgovarao na pitanja novinara nakon druge sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Naime, na pitanje o rokovima za uvođenje eura, Marić napominje da prvi korak, a to je ulazak u Europski tečajni mehanizam II, ne ovisi samo o Hrvatskoj, već o čitavom nizu čimbenika koje trebamo ispuniti. Pritom jučerašnje izvješće Europske komisije predstavlja "vjetar u leđa", s obzirom da apostrofira izlazak iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Ono s druge strane, ukazuje na stvari koje treba pospješiti kako bi se podigla putanja gospodarskog rasta, u smislu potencijalnog rasta, te kako bi ga se učinilo održivijim, istaknuo je ministar financija.

Marić ne želi spekulirati o najranijem roku ulaska u eurozonu, pri čemu napominje da se i kada se u tečajni mehanizam mora očekivati razdoblje od minimalno dvije godine da se dodatno testiraju mastriški kriteriji.

Hipotetski, da smo danas u tečajnom mehanizmu, pokraj svih pet (mastriških kriterija) bi stajala kvačica, no s obzirom da nismo u tom mehanizmu, nismo ih ni u mogućnosti testirati na taj način, kaže Marić.

Odgovarajući na nekoliko pitanja o strahu građana od rasta cijena zbog uvođenja eura, ministar financija je podsjetio da je u zemljama koje su uvele euro, poglavito onima koje su nama usporedivije, to utjecalo na prosječan rast cijena za 0,23 posto.

No, Marić napominje da se element inflacije i porasta cijena ne treba promatrati samo isključivo kroz prizmu uvođenja eura i eventualnog zaokruživanja cijena na više, s obzirom da postoje i mehanizmi države, u smislu porezne i monetarne politike, kojima se mogu neutralizirati ili smanjiti takvi rizici.

Guverner HNB-a Vujčić najavljuje kako će se, kako bi se potrošači zaštitili od zaokruživanja cijena na više, barem šest mjeseci prije i šest mjeseci ili više poslije ulaska u eurozonu cijene morati izražavati i u kunama i eurima.

Ministar financija ponovio je i kako su koristi od uvođenja eura - u potpunosti se eliminiraju ili značajno smanjuju kamatni, valutni, tečajni ili bilo koji drugi transakcijski rizik, kudikamo veće od potencijalnih troškova.

Na pitanje novinara što će biti s kreditima u eurima i hoće li pasti kamatne stope na te kredite, guverner središnje banke je podsjetio da je jedna od glavnih prednosti uvođenja upravo eura to što će utjecati na pad kamatnih stopa, i to zbog uklanjanja valutnog rizika te smanjenja regulacijskog troška.

"Tada će HNB moći ukloniti zahtjev prema bankama kojim traži da 17 posto svoje ukupne devizne pasive drže u likvidnoj deviznoj imovini, što je za banke trošak, pogotovo pri ovim kamatnim stopama, s obzirom da likvidna devizna imovina danas ′de facto′ ima negativnu kamatnu stopu. S druge strane će stopa obvezne rezerve padati s 12 posto na 1 posto. Stoga, i zbog smanjenja tečajnog rizika i smanjenja regulatornih troškova, kamatne stope će padati u odnosu na situaciju u kojoj se to ne bi dogodilo", pojašnjava guverner.