Europska komisija u svojim prvim ekonomskim prognozama nakon izbijanja pandemije koronavirusa danas je procijenila da će se hrvatski BDP u ovoj godini smanjiti za 9,1 posto, a sljedeće godine porasti za 7,5 posto. To je optmističnije od procjena hrvatske Vlade, koja za ovu godinu predviđa pad od 9,4 posto, a sljedeće godine oporavak po stopi od 6,1 posto.

Komentirajući najnovije prognoze EK, Novotny je kazao da je hrvatska gospodarstvo zaista u boljem stanju, ali i u boljem okruženju nego što je to bilo za vrijeme krize 2008/2009. godine.

Nakon ulaska u EU, kako je kazao, brojna su se hrvatska mala i srednja poduzeća vrlo uspješno uključila u nabavne lance zapadno-europske industrije, stvorila su poslovne kontakte i povjerenje kupaca.

Pad narudžbi koji će se dogoditi zbog nastupajuće ekonomske krize zasigurno će snažno pogoditi ova poduzeća, rekao je Novotny u komentaru za Hinu. Međutim, ističe i da eonomske krize relativno kratko traju u većini razvijenih zemalja (s izuzetkom Grčke).

Tako će vjerojatno već 2021. godine započeti oporavak na većini tržišta na koja hrvatska poduzeća izvoze robe i usluge te će se inozemna potražnja ponovo uspostaviti, možda i povećati, ocjenjuje.

Napominje i da je hrvatski turistički sektor moderniziran i konkurentan tako da se može očekivati oporavak također u idućoj godini.

Novotny smatra i da je Hrvatska narodna banka (HNB) vrlo učinkovito reagirala te je iz deviznih i monetarnih pričuva osigurala dovoljno devizne i kunske likvidnosti.

Dostupnost EU fondova omogućiti će nastavak ulaganja, posebno na lokalnoj razini, kazao je Novotny napominjući da su brojni projekti pripremljeni i čekaju financiranje. Dio financiranja je ugovoren i realizirati će se u idućim godinama, što će pozitivno djelovati na ukupne ekonomske aktivnosti.

Dakle, potražnja s EU tržišta i investicijska potražnja će se vjerojatno brzo oporaviti, ocjenjuje Novotny.

No, dodaje i da će na brzinu i snagu oporavka od krize bitno utjecati vladine protu-krizne mjere i prilagođavanje javnog sektora. "Vlada mora nastaviti s intervencijom na strani ponude, dakle s injekcijama likvidnosti prema malim i srednjim poduzećima, koja trebaju preživjeti do oporavka potražnje na europskim tržištima", istaknuo je.

Također, Vlada bi, kako navodi, trebala slijediti primjere drugih zemalja, koje osiguravaju naknade nezaposlenima u visini plaća najmanje jednu godinu te na taj način održavati domaću potražnju. Vlada bi morala intervenirati s oko 30-35 milijardi kako bi se održala ekonomska aktivnost, kazao je.

U slučaju, pak, da pad BDP-a bude oko 10 posto, Vlada mora pokrenuti odlučne reforme u javnom sektoru te smanjiti ukupne troškove na razinu 2008. godine, dakle za 20-30 milijardi kuna te stvoriti mogućnosti intervencije, upozorava Novotny.

Napominje i kako Vlada raspolaže s imovinom vrijednom oko 35 milijardi eura te bi se dio te imovine mogao monetizirati ulaganjima mirovinskih fondova i tako stvoriti dodatne izvore financiranja. "Ako izostanu prilagodbe u javnom sektoru, tada će prognoze EK i Vlade biti optimistične te bi pad mogao biti dublji, a oporavak trajati 5-7 godina, do nove krize", istaknuo je Novotny.