No, ekonomisti koji su sudjelovali u anketi provedenoj od 22. do 28. srpnja također su zaključili da će trebati najmanje dvije godine da se bruto domaći proizvod (BDP) eurozone vrati na razine prije izbijanja pandemije, unatoč tisućama milijardi eura poticaja iz Europske središnje banke (ECB) i od vlada.

Slijedom dogovora o fondu za oporavak EU-a, koji je bio očekivan ali i postignut ranije nego su mnogi analitičari predviđali, EU će se po prvi put na tržištu kapitala zadužiti. Ali ti se poticaji gospodarstvu neće osjetiti prije 2021. godine.

Oko tri četvrtine ekonomista, odnosno njih 29 od 38 koliko ih je sudjelovalo u toj anketi, reklo je da su se njihova očekivanja poboljšala u vezi izgleda za gospodarstvo eurozone od iduće godine pa nadalje, među kojima su trojica rekla da su njihova očekivanja značajno poboljšana. No, zasad su tek blago podigli svoje procjene rasta.

"Dok veličina fonda nije dovoljno velika da bi značajnije promijenila situaciju s makroekonomskog stajališta, zajedničko izdanje duga takvoga iznosa povijesni je korak za Europu i predstavlja ključnu promjenu u načinu na koji EU rješava krize", rekao je Angel Talavera, čelnik odjela za europsku ekonomiju pri Oxford Economicsu.

Gotovo 70 posto ispitanika reklo je da će trebati najmanje dvije godine da BDP eurozone dosegne razine prije Covida-19. Nijedan ispitanik nije rekao da će za to trebati manje od godine dana.

Jedna druga anketa Reutersa, u kojoj je sudjelovalo gotovo 60 ekonomista, pokazala je da će gospodarstvo eurozone u 2020. pasti za osam posto, što bi bila najgora gospodarska izvedba od uvođenja eura. Nakon toga bi u 2021. trebao uslijediti rast od 5,5 posto, kao što je bilo predviđano u prijašnjoj anketi.

Najnovija anketa Reutersa pokazuje i da je BDP u drugom kvartalu pao za 11,8 posto u odnosu na prvi kvartal. Prije tjedan dana ekonomisti su predviđali pad od 12,2 posto. Potom predviđaju da će u ovome kvartalu porasti za 8,1 posto a u idućem za 2,8 posto, čime su pak blago snizili ranije prognoze.

Za 2021. u prvom kvartalu predviđaju rast od 1,4 posto, kao i u prijašnjoj anketi, a potom u iduća tri kvartala rast od 1,1 posto, 0,8 posto te 0,6 posto, što je nešto više nego su predviđali u anketi prije postizanja dogovora o paketu poticaja.

"S obzirom na razmjere šoka, EU poticaji moći će tek ublažiti situaciju, no ne i u potpunosti poništiti negativne čimbenike. Vjerojatno ćemo svjedočiti naknadnim efektima poput povećanja stope nezaposlenosti i stečajeva kompanija kad postane jasno da dio potražnje nikad neće biti obnovljen", rekao je Yvan Mamalet, viši ekonomist u Societe Generaleu.

Za dva najveća gospodarstva eurozone ekonomisti predviđaju snažniji oporavak u 2021. godini nego su očekivali u travnju.

Za njemačko gospodarstvo sada predviđaju rast od 4,7 posto u idućoj godini, čime su podigli raniju prognozu za 0,3 postotna boda. U Francuskoj očekuju i znatno snažniji rast, od 7,3 posto, dok su u travnju očekivali rast od 4,2 posto.

Značajno su poboljšani i izgledi za Italiju, treće najveće gospodarstvo eurozone i među najteže pogođenima pandemijom, u kojem sada u idućoj godini očekuju rast od 6,2 posto. Ranije su predviđali rast od pet posto.

Što se tiče prognozi kretanja inflacije, ekonomisti i dalje očekuju, kao i u slučaju većine razvijenih gospodarstava, da će ona ostati niska. Procjenjuju i da će kamatne stope u ECB-u nekoliko godina ostati nepromijenjene.