Iračka naftna polja spremna su za postupno pokretanje proizvodnje, u korak s obnovom pomorskog prometa kroz Hormuški tjesnac, rekao je u petak za iračku državnu novinsku agenciju ministar nafte Basim Mohammed.

Državna kompanija za trgovinu naftom SOMO kontaktirala je sve kupce, zatraživši od njih da dostave prijedloge unajmljenih i vlastitih tankera za utovar ugovorenih isporuka iračke nafte u južnim lukama, kazao je ministar.

Izvoz će se obnavljati postupno i ovisit će o normalizaciji pomorskog prometa kroz Hormuški tjesnac, dodao je Mohammed.

Zemlje uz Hormuški tjesnac bile su prisiljene smanjiti pa i obustaviti proizvodnju budući da nisu više imale prostora za skladištenje nafte koja je uzalud čekala transport inozemnim kupcima.

Iako je već krajem ožujka uvršten na iranski popis "prijateljskih" zemalja čiji brodovi smiju prolaziti Hormuškim tjesnacem, zajedno s Kinom, Rusijom, Indijom te Pakistanom, i Irak je zbog poremećaja u pomorskom prometu bio prisiljen smanjiti, a potom i obustaviti proizvodnju na naftnim poljima.

U četvrtak američki predsjednik Donald Trump i iranski predsjednik Masud Pezeškian potpisali su odvojeno memorandum o razumijevanju, koji predstavlja okvir za pregovore o okončanju rata i predviđa normalizaciju pomorskog prometa u regiji, uz ukidanje američke pomorske blokade Irana te potpuno otvaranje Hormuškog tjesnaca.

Američka vojska objavila je nekoliko sati kasnije da je ukinula pomorsku blokadu Irana u Arapskom moru i Omanskom zaljevu, a iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost izvijestilo je da će agencija za upravljanje Hormuzom poduzeti mjere kako bi u kratkom roku izdala dozvole za prolaz brodova.

Oba postupka trebala bi, prema odredbama memoranduma, biti dovršena u roku od 30 dana, što znači da bi pomorski promet u regiji trebao biti normaliziran otprilike sredinom srpnja.

Proizvodnja nafte na jugoistoku Iraka već je porasla za oko 500 tisuća barela dnevno, dosegnuvši razinu od 1,5 milijun barela dnevno, rekla su za Reuters tri neimenovana dužnosnika iz iračkog naftnog sektora.

Na naftnom polju Rumaila proizvodnja je dosegnula oko 650 tisuća barela dnevno i otprilike je udvostručena nakon obnove izvoza, kazali su dužnosnici.

Ponovno je pokrenuta i proizvodnja na naftnom polju Zapadna Qurna 2, uz obujam od oko 150 tisuća barela dnevno, rekli su izvori. Polje spada među najveće na svijetu i prije američko-iranskog rata proizvodilo je 460 tisuća barela dnevno, što odgovara gotovo 0,5 posto svjetske proizvodnje i oko devet posto iračke.

Proizvodnja je porasla budući da je više tankera doplovilo do izvoznih terminala na jugu, u uvjetima smirivanja rata između SAD-a i Irana te postupnom poboljšanju sigurnosti plovidbe Hormuškim tjesnacem, objasnili su dužnosnici.

Irak će biti među zemljama u regiji koje će ove godine trpjeti najteže posljedice previranja u regiji, ocijenio je početkom mjeseca Međunarodni monetarni fond (MMF), zbog poremećaja u trgovini i visokih troškova prijevoza. Irački BDP trebao bi se ove godine smanjiti za 6,8 posto, prognozirali su u travnju. U 2027. očekuju snažan oporavak, uz prognoziranu stopu rasta od čak 11,3 posto.

Povećanje proizvodnje najavila je u međuvremenu i kuvajtska naftna korporacija KPC, navodeći da će u roku od tjedan dana po otvaranju Hormuškog tjesnaca i normalizacije međunarodnog pomorskog prometa uvećati proizvodnju na dva milijuna barela dnevno.

Sve obavijesti kupcima o ′višoj sili′ po ugovorima o izvozu nafte, izdane tijekom iransko-američkog rata, ukinute su s trenutačnim učinkom, objavila je kuvajtska naftna korporacija.

Početkom mjeseca šeik Khaled Ahmad Al-Sabah, direktor međunarodnog marketinga u KPC-u, rekao je da bi nakon otvaranja Hormuškog tjesnaca mogli obnoviti gotovo 70 posto proizvodnje nafte u roku od najviše osam tjedana.

I kuvajtsko gospodarstvo trebalo bi se ove godine smanjiti, pokazuju procjene MMF-a, ali znatno blaže, za 0,6 posto. U 2027. očekuju oporavak aktivnosti, prema prognoziranoj stopi rasta od 2,8 posto.

Irak je pred početak rata, u veljači ove godine, proizvodio 4,33 milijuna barela dnevno, a Kuvajt 2,49 milijuna barela dnevno, prema podacima američkog ministarstva energetike, proizvodio 4,39 milijuna barela dnevno, a Kuvajt oko 2,56 milijuna barela dnevno.