Europsko tržište rješenja koja osiguravaju Internet stvari (IoT) u idućih deset godina vrijedit će 80 milijardi eura, dok bi potencijalna vrijednost za ekonomiju mogla doseći gotovo bilijun eura ili sedam posto BDP-a Europske unije, što znači da je to velika prilika i za nacionalne ekonomije, pa i hrvatsku.

Pokazuje to nova, treća studija konzultantske kuće A.T. Kearney o visoko-tehnološkoj industriji u Europi čije su rezultate u srijedu objavili iz zagrebačkog ureda te kuće. 

Prema studiji, svaki euro potrošen na IoT rješenja mogao do 2025. rezultirati sa do 12 eura u povećanju produktivnosti, kupovne moći potrošača i uštede vremena. 

Usluge IoT-a u EU do 2025. bi mogle pridonijeti povećanju produktivnosti u iznosu od 430 milijardi eura, povećanju kupovne moći potrošača u iznosu od 300 milijardi eura, a uštedi vremena ljudi u iznosu od 210 milijardi eura. Potencijal Interneta stvari za stvaranje dodane vrijednosti u EU u sljedećih deset godina iznosi do 940 milijardi eura, navodi se u priopćenju. 

Inače, pojam Interneta stvari ili engl. Internet od things (IoT) nastao je prije desetak godina, a danas predstavlja logičnu evoluciju komunikacije putem interneta podrazumijevajući međusobno ′komuniciranje′ raznih pametnih uređaja u kućanstvima i objektima (perilice, hladnjaci, mikseri, klime, detektori i drugi) povezanih na internet, što znači i da se primjerice spuštanje roleta na prozorima, paljenje/gašenje rasvjete u objektima ili nekog uređaja može obaviti putem pametnog uređaja (telefona i dr.).

"U Europi industrije poput transporta, doma i domaćinstva te zdravstva od vitalne važnosti za Internet stvari, ali i obratno. S rastom Interneta stvari ove će industrije postati još inovativnije te troškovno konkurentnije, a s obzirom na njihove globalno čvrste pozicije mogu poslužiti i kao temelj razvoja ekosustava Interneta stvari u Europi te igrati i važnu ulogu u jačanju gospodarstva u Hrvatskoj", ističe potpredsjednik u A.T. Kearney Marko Derča. 

U studiji se navodi i da je za ostvarenje potencijalnih prilika u industriji koje omogućava Internet stvari potrebna povezanost više od 25 milijardi predmeta samo u zemljama EU-a. 

Pri tom se ističe šest kategorija koje će prema davateljima usluga u domeni Interneta stvari na godišnjoj razini predstavljati tržište ukupno vrijedno 80 milijardi eura, od čega se 22 milijarde eura odnosi na tržišta za sistemske integracije, 18 milijardi eura za agregacije usluga i platformi, po 15 milijardi eura za cloud usluge, analitiku, automatizaciju i sigurnost te povezivost i pristup mreži, 10 milijardi eura za komponente i module i milijarda eura za programsku podršku za sustave i upravljanje.

"Učinak mreže digitalnih poslovnih modela trebao bi potaknuti razvoj novih ogromnih platformi na tržištu Interneta stvari. Kada se ista stvar dogodila tijekom prvog vala interneta, Europa nije uspjela proizvesti niti jednog od top 20 igrača i prepustila je to tržište američkim i kineskim kompanijama", kaže Derča, dodajući da bi ponavljanje takvog scenarija negativno utjecalo na zaposlenost i trgovinsku bilancu u Europi.

Stoga smatra da bi postojanje Internet ′divova′ koji imaju sjedište u Europi stvorilo idealnu priliku za konsolidaciju startup hubova, zahvaljujući financiranju koje bi te kompanije preusmjerile u nove startup projekte.

Studija A.T. Kearneya poručuje i da Europa ima mnoge prednosti, ali i izazove za razvoj Internet stvari, jer predvodi u produktivnosti i inovativnosti u velikom broju industrija s regulatornim radnim okvirom koji se može prilagoditi za podržavanje Interneta stvari i digitalno pismenih građana.

"Potencijalni kandidati koji će u budućnosti formirati središte razvoja ekosustava Interneta stvari su telekomunikacijski operatori, davatelji energetskih i komunalnih usluga, financijske institucije, tvrtke u području zdravstva, sektor osobne sigurnosti, transport i proizvođači industrijskih strojeva", napominju iz te konzultantske kuće, poručujući da političari zapravo moraju stvoriti uvjete za procvat Interneta stvari u Europi.