Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, u ožujku su u odnosu na isti lanjski mjesec u prosjeku porasle za 7,3 posto, objavio je u petak Državni zavod za statistiku.

To je najviša inflacija od ljetnih mjeseci 2008. godine.

U odnosu na veljaču potrošačke cijene su u prosjeku više za 2,1 posto.

U prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje 2021. godine cijene su u prosjeku više za 6,4 posto.

Cijene hrane koje uključuju i bezalkoholna pića, koje čine četvrtinu potrošačke košarice, porasle su 10,3 posto na godišnjoj razini te su imale najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa (+2,8 postotna boda).

Očekivano, cijene prijevoza, prije svega zbog vijena goriva, porasle su za 14,4 posto, uz doprinos rastu od 2,12 postotnih bodova, te cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva (+0,64 postotnih bodova) uz godišnji rast od 3,8 posto.

U odnosu na veljaču najviše su u prosjeku porasle cijene odjeće i obuće, za 12,2 posto, prijevoza 5,3 posto te u restoranima i hotelima, 1,8 posto.

"Uz ranije prisutne inflatorne pritiske generirane rastom cijena energenata i hrane, u trenutnom okruženju geopolitičkih sukoba i izrazite neizvjesnosti glede trajanja i ishoda, inflatorni pritisci su sada sve snažniji. Iako je Vlada poduzela određene mjere, uslijed rasta cijena energenata, za ublažavanje udara na potrošače, izravan utjecaj kroz prelijevanje cijena energije i hrane s globalnih tržišta je neizbježan", kažu analitičari Raiffeisen banke.