Inflacija u eurozoni ubrzala je u prosincu, prvi puta od proljeća prošle godine, a Hrvatska je zadržala poziciju u skupini zemalja s najsnažnijim rastom potrošačkih cijena, znatno većim od prosjeka, pokazuju izračuni Eurostata.

U prosincu je godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila 2,9 posto, izračunali su statističari.

U studenom iznosila je 2,4 posto, pokazuju podaci, što znači da je rast cijena na kraju prošle godine ubrzao prvi puta od travnja.

Na mjesečnoj razini cijene su u prosincu u 20-članom gospodarstvu porasle za 0,2 posto, nakon što su u studenom pale po prvi put od srpnja, i to za 0,5 posto.

Najviše je u prosincu poskupjela svježa hrana, za 6,7 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, i zamjetno snažnije nego u studenom.

Cijene energija bilježile su pak isti postotni pad, upola slabiji nego u prethodnom mjesecu..

Kada se isključe cijene svježe hrane i energije, stopa inflacije iznosila je u prosincu 3,9 posto i bila je niža za 0,3 postotna boda nego u studenom.

Hrvatska i dalje uz Austriju

Najsnažniji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini bilježila je i u prosincu Slovačka, za 6,6 posto.

Slijedi Austrija s 5,7 posto, a u skupini je i Hrvatska sa stopom inflacije u prosincu, mjerenom HICP-om, od 5,4 posto. U studenom iznosila je 5,5 posto.

Na mjesečnoj razini cijene mjerene HICP-om pale su u Hrvatskoj u prosincu za 0,3 posto. U studenom smanjile su se za 0,4 posto.

Indeks potrošačkih cijena Državnog zavoda za statistiku pokazuje pak da su cijene u prosincu porasle za 4,5 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. Na mjesečnoj razini pale su po DZS-u za 0,5 posto.

Daleko najblaži rast potrošačkih cijena u odnosu na prošlogodišnji prosinac bilježile su Belgija i Italija, za 0,5 posto. Slijede Latvija i Nizozemska sa stopom inflacije od 0,9 odnosno 1,0 posto.