Godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) porasla je u rujnu na 2,1 posto, s 2,0 posto koliko je iznosila u prošlom mjesecu.

Time se vratila na srpanjsku razinu, pokazuju podaci Eurostata.

Ako se isključe oscilacijama podložne cijene svježe hrane i energenata, temeljna stopa inflacije kliznula je u rujnu na 1,1 posto, s 1,2 posto koliko je iznosila u prethodnom mjesecu, izračunali su u Eurostatu.

Europska središnja banka (ECB) pozorno prati temeljnu inflaciju pri kreiranju monetarne politike te će ih vjerojatno njezino slabljenje učvrstiti u odluci da ne žure s ukidanjem opsežnih monetarnih poticaja gospodarskom rastu i inflaciji u zoni primjene zajedničke europske valute.

Dosada su putem programa kupnje obveznica u financijski sustav eurozone upumpali nešto više od 2.500 milijardi eura a na sjednici sredinom rujna najavili su da će u zadnja tri ovogodišnja mjeseca prepoloviti iznos kupnje na 15 milijardi eura.

Zadržali su ujedno ključnu kamatnu stopu na rekordno niskih nula posto, te kamatnu stopu na depozite banaka na minus 0,4 posto.

U Eurostatu procjenjuju da je najveći doprinos godišnjoj stopi inflacije u rujnu dao rast cijena energije za 9,5 posto, nakon 9,2-postotnog rasta u kolovozu.

Najviše je pak prema izračunima Eurostata u rujnu ubrzao rast cijena svježe hrane, na 3,2 posto, s 2,5 posto u kolovozu.