Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku cijene dobara i usluga korištenih za osobnu potrošnju zabilježile su u srpnju ove godine pad od 0,6 posto u odnosu na lipanj. Istovremeno je godišnja stopa inflacije ponovno premašila dva posto te porasla na 2,1 posto. Donekle iznenađujućem padu cijena na mjesečnoj razini doprinio je sezonski pad cijena odjeće i obuće od 6,9 posto te pad cijena prehrane od 1,3 posto. Pad cijena prehrane isključivo je posljedica pada cijena voća i povrća koje su u odnosu na lipanj manje za 4,8, odnosno 10,7 posto.
Bolan rujan
Analitičar RBA Hrvoje Dolenec smatra da će se osjetiti nešto veći rast inflacije u drugoj polovici godine što bi moglo dosegnuti tri posto. Takav efekt uzrokovan je prirodnim nepogodama, poput suša koje su pogodile poljoprivredni, pa samim time i prehrambeni sektor, ali i činjenicom da je rujan uobičajen za porast cijena. "Porast cijena uobičajen je za rujan kada se svi vraćaju s godišnjeg, vrijeme postaje hladnije, potrošnja je veća početkom školske godine te stoga dolazi do porasta cijena", izjavio je Dolenec. S njim se složio analitičar SSSH Mario Švigir te ustvrdio kako je porast inflacije na tri posto realno očekivati. Nadodao je kako se u okviru potrošačke košarice u kojoj se analizira cijena svega, "od igle do aviona", "gubi" realna konstatacija cjelokupne situacije. "Rast cijena osnovnih proizvoda poput kruha i mlijeka biva 'zagušena' prosjekom kretanja svih cijena te nije moguće dobiti realnu sliku o tome koliko točno inflacija utječe na takve proizvode", izjavio je Švigir. U suprotnom smjeru djelovale su cijene rekreacije i kulture koje su u prosjeku porasle za oko dva posto, ugostiteljske usluge s porastom od 2,3 posto te cijene pića i duhana s porastom od 1,3 posto. Navedeno nešto snažnije povećanje cijena promatranih usluga bilo je očekivano s obzirom na to da je riječ o središnjoj turističkoj sezoni. Suprotno mjesečnim kretanjima na godišnjoj razini obje kategorije (prehrana te odjeća i obuća) bilježe rast cijena. Tako su prehrambeni proizvodi u odnosu na srpanj 2006. viši za 1,3 posto, a odjeće i obuće 5,3 posto. Rast cijena prehrambenih proizvoda, koje čine oko trećine košarice potrošačkih cijena, ostvaren je u svim skupinama prehrambenih proizvoda izuzev mesa, koje je jedina kategorija koja je na godišnjoj razini zabilježila pad od 1,6 posto. U prvih sedam mjeseci ove godine prosječna stopa godišnje inflacije iznosila je 1,9 posto. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, kada je prosječni godišnji rast cijena iznosio 3,6 posto, bilježe se znatno blaži inflatorne pritisci.
I dalje podnošljivo
Međutim, prosječna godišnja stopa inflacije ipak bi trebala biti nešto niža od prošlogodišnje. Dolenec je nadodao i kako se hrvatskih tri posto nalazi ispod prosjeka zemalja regije. Pritom se osvrnuo na Rumunjsku i Bugarsku koje su nove članice Europske unije, a čije su cijene do sada bile dosta ispod europskih prosjeka. "Prilagođavanje cijena europskima donosi i veću stopu inflacije", dovršio je Dolenec.
Slovenija ima najvišu stopu inflacije u regiji
Godišnja stopa inflacije u eurozoni u srpnju je u odnosu na lipanj zabilježila pad i iznosila je 1,8 posto. Slovenija je pak zabilježila inflaciju od 4 posto na godišnjoj razini, što je najviše među članicama skupine europske valute. Sloveniju slijede Grčka i Irska s inflacijom od 2,7 posto te Portugal i Španjolska s po 2,3 posto. U cijeloj Uniji u srpnju je inflacija na godišnjoj razini u usporedbi s prethodnim mjesecom zabilježila pad na 2 posto. U lipnju je godišnja stopa inflacije u eurozoni iznosila 1,9 posto, a u cijeloj EU dosegla je 2,1 posto. U srpnju je najnižu inflaciju na godišnjoj razini u EU zabilježila Malta, koja je zapravo zabilježila deflaciju od -0,2 posto, te Danska (1,1 posto), Francuska i Slovačka (po 1,2 posto). Najviše godišnje stope inflacije zabilježile su Letonija (9,5 posto), Mađarska (8,3 posto), Bugarska (6,8 posto), Estonija (6,5 posto) i Litva (5,1 posto).