Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u studenom pala je za 0,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je u jedanaest ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto lanjsko razdoblje porasla za 0,8 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema podacima DZS-a objavljenima u ponedjeljak, industrijska proizvodnja u studenom pala je za 0,7 posto u odnosu na listopad.

Prema glavnim industrijskim grupacijama, u studenom je na godišnjoj razini za najvećih 17,5 posto porasla proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja energije porasla je za 8,3, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,4 posto.

Istovremeno je proizvodnja kapitalnih proizvoda pala za 18,9 posto te intermedijarnih proizvoda za 0,4 posto.

Gledano prema djelatnostima, vađenje nafte i plina palo je za 13,9 posto, a prerađivačka industrija smanjena je za 3,1 posto. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom povećana je za 16 posto.

Unutar prerađivačke industrije postotno je najviše pala proizvodnja računala, elektroničkih i optičkih proizvoda, za 56,4 posto. Proizvodnja metala smanjena je za 23,8 posto, a proizvodnja kože i srodnih proizvoda za 19 posto. Za 16,8 posto pala je proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme. Proizvodnja odjeća pala je za deset posto.

S druge strane, za najvećih 27 posto porasla je proizvodnja namještaja, proizvodnja duhanskih proizvoda veća je za 14,1, a farmaceutika je rasla za 12,4 posto. Za 10,6 posto porasla je proizvodnja električne opreme, a za 8,4 posto proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica. Proizvodnja pića porasla je za 7,6, a proizvodnja prehrambenih proizvoda za 4,7 posto.

U prvih jedanaest mjeseci ove godine industrijska proizvodnja porasla je za 0,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pri čemu je najznačajnija sastavnica, prerađivačka industrija, pala za 0,1 posto. Pritom je za 35,5 posto pala proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja), proizvodnja u rafinerijama nafte pala je za 26,9 posto, a proizvodnja strojeva i uređaja za 10,4 posto.

Istovremeno je proizvodnja namještaja porasla za 8,1 posto, lijekova i farmaceutskih pripravaka za 5,7 posto, električne opreme za 4,8 posto, hrane za 4,2 posto itd.

"Podaci za studeni potvrđuju očekivanja da će i u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju ukupna industrijska proizvodnja pružiti mješovitu izvedbu, koja će u konačnici rezultirati s vrlo skromnom pozitivnom stopom rasta na godišnjoj razini (oko 1 posto). U prilog pozitivnih kretanja ide činjenica da domaća potražnja ostaje snažna, ali usporavanje glavnih hrvatskih trgovinskih partnera te niska konkurentnost ograničavaju snažniji rast industrije", kaže se u komentaru Reiffeisen banke.

Blagi međugodišnji rast zaliha, pad zaposlenosti i rast proizvodnosti rada

Podaci DZS-a pokazuju i da su ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda na kraju studenoga u usporedbi sa zalihama na kraju listopada veće za 4,7 posto, a u usporedbi sa zalihama na kraju studenoga 2018. veće su za 0,2 posto.

Broj zaposlenih osoba u industriji u studenome 2019. manji je za 0,1 posto u usporedbi s listopadom, a prema studenom 2018. manji je za 2,8 posto.

Proizvodnost rada u industriji od siječnja do studenoga u usporedbi s istim razdobljem 2018. veća je za 3,6 posto.