Indija je privremeno uvela 12-postotne carine na uvoz skupine proizvoda od čelika kako bi zaštitila domaću industriju od vala jeftinijih pošiljki inozemne konkurencije.

Neke čeličane u Indiji bile su proteklih godina prisiljene smanjiti poslovanje i razmatraju smanjenje broja zaposlenih budući da ne mogu konkurirati jeftinom kineskom čeliku.

Indija spada među skupinu zemalja koje žele obuzdati uvoz kako bi zaštitile domaće proizvođače.

U prosincu New Delhi je otvorio istragu o uvozu čelika, a u ponedjeljak ministarstvo financija službeno je objavilo da na 200 dana uvodi carine na uvoz pet skupina proizvoda od čelika.

Budu li njihove cijene niže od propisanog minimuma, uvoznici će plaćati carine po stopi od 12 posto.

Mjera bi trebala zaštititi indijske proizvođače čelika od negativnog utjecaja vala uvoza i osigurati ravnopravnu konkurenciju na tržištu, rekao je ministar za čelik H.D. Kumaraswamy.

„Potez će uvelike olakšati poziciju domaćih proizvođača, posebno malih i srednjih poduzeća koja su pod ogromnim pritiskom zbog povećanja uvoza", rekao je indijski ministar.

Indijske carine usmjerene su u prvom redu na Kinu koja u 2024/2025. zauzima drugo mjesto na ljestvici vodećih dobavljača, nakon Južne Koreje.

„Odluka je u skladu s očekivanjima, sada ćemo vidjeti kako će podržati industriju i marže i ograničiti jeftini uvoz", rekao je izvršni direktor vodeće indijske čeličane.

„Uvoz iz Kine utječe na svijet, izravno ili neizravno", dodao je.

Indija je u 2024/2025. bila neto uvoznik gotovog čelika, drugu fiskalnu godinu zaredom. Obujam uvoza dosegnuo je najvišu razinu u devet godina, od 9,5 milijuna tona.

Vodeće udruženje proizvođača čelika u New Delhiju, koje među članove ubraja JSW Steel i Tata Steel, uz regulatora za čelik i ArcelorMittal Nippon Steel India, izrazilo je zabrinutost zbog uvoza i zatražilo od vlade da ga ograniči.

Kina je i lani proizvela daleko najviše čelika, otprilike milijardu tona, prema podacima udruge proizvođača World Steel Council. Indija je na drugom mjestu sa 149 milijuna tona, Japan na trećem s 84 milijuna tona, a SAD na četvrtom sa 79 milijuna tona.