Ina je s međunarodnim konzorcijem predvođenim tvrtkama Lamor i Litoclean potpisala ugovor za realizaciju projekta sanacije podmorja, kojim započinje izgradnja hidrauličke barijere uz obalu ispod Rafinerije nafte Rijeka, odnosno izgradnja sustava zaštite i trajnog rješenja za kostrensko podmorje.

Projekt projekt vrijedan šest milijuna eura provodit će se dvije godine, u tri faze, a dovršetak radova i puna implementacija rješenja očekuju se tijekom 2027. godine, čime će se na toj lokaciji trajno riješiti problem povijesnog onečišćenja, priopćila je Ina u srijedu.

Ina navodi da su Lamor i Litoclean među vodećim svjetskim kompanijama u zaštiti okoliša, specijalizirane za sanaciju tla, upravljanje otpadom i obradu onečišćenih voda te da nude inovativna i prilagođena rješenja za ublažavanje ekoloških rizika, od intervencija kod izlijevanja nafte do reciklaže plastike i biološke remedijacije tla.

Ističe kako je implementacija projekta još jedan u nizu napora Ine na pronalasku trajnog rješenja sanacije povijesnog onečišćenja krškog terena na području riječke rafinerije, u sklopu kojeg je okupljen tim vrhunskih stručnjaka Ine i svjetski renomiranih kompanija.

"Hidraulička barijera s depresijama sastojat će se od niza bušotina koje će se izvesti uz obalu ispod Rafinerije nafte Rijeka na poluotoku Urinju. Bušotine će na kopnu stvoriti umjetnu depresiju, odnosno najnižu točku u podzemlju, čime će se omogućiti kontrolirano prikupljanje tekućina i spriječiti njihov prodor prema moru. To ujedno predstavlja temeljni okvir cjelokupnog programa zaštite mora," naveli su iz Ine.

Međunarodni konzorcij će u prvoj fazi izvesti pet testnih bušotina i provesti dodatne analize, kako bi se detaljno proučilo kretanje fluida u podzemlju. Druga faza obuhvatit će izgradnju preostalih bušotina te dizajn i izradu dokumentacije za projekt hidrauličke barijere, dok će u trećoj fazi biti postavljena potrebna oprema i početi crpljenje.

Rukovoditelj Upravljanja održavanjem Rijeka Bojan Lončar rekao je da je Inin stručni tim obišao dvije rafinerije u Španjolskoj koje su se suočavale sa sličnim izazovima, jednu lokaciju koja je u radu te jednu koja je zatvorena, ali i dalje je curilo u more, zbog akumuliranog zagađenja iz prošlosti.

Rekao je da je u obje rafinerije to rješenje dalo zadovoljavajuće rezultate, stoga vjeruje da će biti uspješno i u riječkoj rafineriji.

Iz Ine navode da, paralelno s razvojem trajnog rješenja, provode niz kratkoročnih i srednjoročnih mjera usmjerenih na zaštitu mora i sprječavanje trenutnog istjecanja.

Sada su, kažu, aktivne 33 bušotine, a tijekom ove i sljedeće godine planira se izbušiti još 40. Bušotine iz kojih se crpe ugljikovodici ostaju aktivne i sadržaj se upućuje na obradu, dok se bušotine u kojima se nalazi voda koriste za monitoring i tako ništa ne završava u moru.

Navode da je geološki zahtjevno podzemlje ispod riječke rafinerije, koje je tijekom desetljeća povijesno kontaminirano, dodatno destabilizirano prirodnim pojavama poput potresa i ekstremnih plima. Kako bi se ublažili njihovi učinci, Ina je postavila brane koje se prilagođavaju plimi i oseci, a u tijeku je ishođenje dozvola za njihovu ugradnju.

Uz to, svi izdvojeni sadržaji iz podzemlja svakodnevno se analiziraju kako bi se razlikovala povijesna od novonastale kontaminacije. Dodaju i da sve aktivnosti nadgledaju Inini i neovisni stručnjaci.