Ukupna bi potražnja za naftom ove godine trebala iznositi 99,9 milijuna barela dnevno, procijenili su u IEA-i, snizivši dosadašnju procjenu za gotovo milijun barela dnevno.

To bi značilo da će se potražnja smanjiti za 90 tisuća barela dnevno u odnosu na 2019., prvi puta od 2009. godine.

Prema ekstremnom scenariju koji se bazira na procjeni da vlade neće uspjeti obuzdati širenje virusa, potrošnja bi se mogla smanjiti i do 730 tisuća barela dnevno, izračunali su u IEA-i.

Širenje virusa prouzročilo je nagli pad aktivnosti u industriji, posebno u Kini, pojedinim azijskim gospodarstvima i u Italiji, koja je po broju zaraženih građana trenutno druga u svijetu, nakon Kine.

U gospodarstvu epidemija je rezutirala i slabljenjem potražnje za uslugama kopnenog i zračnog prijevoza.

"Kriza koju je prouzročio koronavirus utječe na čitav niz tržišta energenata, uključujući ugljen, plin i obnovljive izvore, ali njezine su posljedice na naftnim tržištima posebno izražene jer je zaustavila protok ljudi i robe", istaknuo je u priopćenju povodom objave srednjoročnih prognoza ponude i potražnje izvršni direktor agencije Fatih Birol.

Nakon ovogodišnjeg šoka potrošnja bi se u 2021. godini trebala snažno oporaviti i rasti za 2,1 milijun barela dnevno.

U narednim godinama rast će usporiti, na samo 800 tisuća barela dnevno u 2025. godini, zbog slabljenja potražnje za motornim gorivima pod utjecajem nastojanja vlada da ciljanim mjerama potaknu poboljšanje efikasnost motora i smanjenje emisije štetnih plinova.

Ukupno bi potražnja od 2019. do 2025. trebala porasti za 5,7 milijuna barela dnevno, procjenjuju u IEA-i.

"Kriza izazvana koronavirusom nadovezuje se na niz nepoznanica s kojima se suočava globalna naftna industrija pri razmatranju novih ulaganja i poslovnih strategija", konstatira Birol.

Ponuda bi u promatranom razdoblju trebala porasti za 5,9 milijuna barela dnevno, čime je IEA više-manje potvrdila dosadašnje procjene.

Najveći dio tog rasta otpadat će na rast proizvodnje nafte iz škriljca u SAD-u te na veću proizvodnju u Brazilu, Gvajani i Kanadi.

U Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) veća proizvodnja u Iraku i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UEA) neutralizirat će smanjenu proizvodnju u Libiji i Venezueli, što znači da će proizvodnja članica kartela 2025. rasti za 1,2 milijuna barela dnevno, izračunali su u IEA-i.

Cijene nafte jutros su pale za trećinu, kliznuvši ispod 34 dolara za barel, nakon što je Saudijska Arabija drastično snizila službenu cijenu nafte i najavila znatno povećanje proizvodnje u travnju, objavljujući Rusiji ′cjenovni rat′ zbog odbacivanja prijedloga OPEC-a o smanjenju opskrbe za dodatnih 1,5 milijuna barela dnevno.

OPEC je želio dodatno smanjiti opskrbu kako bi uravnotežio tržišta, poljuljana epidemijom, ali Rusija je bila spremna tek produljiti dosadašnji sporazum kojim se opskrba smanjuje za 1,7 milijuna barela dnevno.