Srbija se ne uspijeva izboriti sa sve dužom listom nezaposlenih, pa postoji strah da će se na njoj uskoro naći milijun građana Srbije, piše internetski portal b92.

Novac i taktika koju je država Srbija izabrala za borbu sa povijesnom stopom nezaposlenosti očigledno nisu dovoljni da smanje red na birou za zapošljavanje.

Tako će i u ovoj godini samo na novčane naknade, koje prima 69.960 nezaposlenih, potrošiti 18,9 milijardi dinara (cca. 1,3 milijarde kuna), što je čak pet puta više nego za sve mjere zapošljavanja zajedno, pišu Novosti.

Istu metodu država je primjenila i prošle godine, pa se zato u ovom trenutku na službenom popisu može pobrojati 778.579 nezaposlenih, bez nade da će se on skratiti.

Činjenica je da se za takozvane pasivne mjere izdvaja znatno više novca nego za aktivne, ali koliko god da se ulaže u poticanje zapošljavanja, rezultati će biti nedovoljni jer otvaranje novih radnih mjesta ovisi od privrednog razvoja zemlje - kaže Zoran Martinović, državni tajnik Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike.

On kaže da je "krivac" što se najveći dio proračuna Nacionalne službe za zapošljavanje izdvaja za novčane naknade nalazi u zakonskim obavezama:

"Pravo na te naknade imaju oni koji su, bez vlastite krivice, ostali bez posla, uglavnom zato što su proglašeni tehnološkim viškom ili su dobili otkaz usred stečaja, bankrota, likvidacije poduzeća. A dok su bili zaposleni, imali su obavezu da svakoga mjeseca, osim za poreze i doprinose, izdvajaju i dodatnih 1,75 posto plaće za naknadu u slučaju nezaposlenosti baš iz razloga da bi sebi osigurali kakvu-takvu sigurnost u slučaju da ostanu bez posla".

Kada se iz proračuna odbije ovaj uvjerljivo "najskuplji" izdatak, za mjere aktivne politike zapošljavanja ostaje svega 3,4 milijarde dinara. Sa tim novcem dobro balansiramo i zahvaljujući programima aktivnih mjera u 2010. zaposlili smo 150.000 građana, u 2011. godini 180.000, a u 2012. čak 205.000 nezaposlenih - kaže Zoran Andrijanić iz Nacionalne službe za zapošljavanje.

Ono što također treba reći jest kako srpskim građanima ne pomaže ni izrazito loša kvalifikacijska struktura nezaposlenih jer većina nije konkurentna na tržištu rada. Čak 217.294 nema nikakvih kvalifikacija, pa ni osnovnu školu, a oni su među najzastupljenijima u evidenciji. Još 32.448 nezaposlenih spada u polukvalificirane radnike. Treći stupanj srednjeg obrazovanja ima 198.585, a četvrti 221.364.

Poslu se u ovom trenutku nada i 59.551 fakultetski obrazovanih građana i 62 onih koji su stekli i doktorat.