U Hrvatskoj radi oko sto tisuća stranih radnika i oko 30 tisuća domaćih umirovljenika koji su vraćeni na tržište rada, ali ipak kronično nedostaje radnika svih profila i razina obrazovanja, rečeno je u četvrtak na sjednici Gospodarskog vijeća Komore Zagreb.

Na sjednici na kojoj se raspravljalo o tržištu rada i nedostatku radne snage gostovao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, koji je ustvrdio da hrvatsko tržište rada prati desetgodišnji trend kontinuiranog rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti, kao i rasta realnih plaća.

Ukazao je, međutim, na konstantni nedostatak radne snage koji će se po njemu nastaviti i koji se dijelom može objasniti demografskim kretanjima, budući da se smanjuje broj stanovnika u radnoj dobi.

"To je problem koji se, na neki način, pokušava riješiti uvozom radne snage, a koji je u rastu zadnjih četiri-pet godina, ali i djelomičnim angažiranjem umirovljenika kojima je omogućen rad pola radnog vremena", rekao je Vujčić.

Dodao je da je na tržištu 30-ak tisuća ljudi koji rade i zadržavaju status umirovljenika, pored procijenjenih 100 tisuća stranaca koji rade u Hrvatskoj.

Povećati participaciju na tržištu rada

Potrebno je, smatra guverner, povećati participaciju na tržištu rada. Ukazao je na pozitivan podatak prema kojemu se stopa broja ljudi u radnoj dobi koji su aktivni na tržištu rada zadnjih godina povećala za osam postotnih bodova te je danas došla do 70 posto. Međutim, to je i dalje ispod prosjeka EU koji je 75 posto. Samo kada bi, naveo je Vujčić, dostigli taj prosjek EU to bi značilo još 120 tisuća radnika na tržištu rada. Kada bismo to imali, ne bismo trebali stranu radnu snagu, dodao je.

Predsjednik GV Komore Zagreb Josip Zaher kazao je da poslodavcima izazov više nije novac, već da je ograničavajući faktor manjak radnika. Lani je za strane radnike izdano između 170 i 180 tisuća radnih dozvola, dok je na tržištu rada konstantno bilo prisutno sto tisuća stranaca. Niz aktivnosti, naveo je, mora biti okrenut izvozu da bi naše tvrtke izišle s malog domaćeg tržišta. To međutim iziskuje ljude - kojih nema.

Zaher smatra da se na tržište rada ponajprije trebaju staviti domaći ljudi budući da to, uz ostalo, generira i domaću potrošnju.

Problem je, po njemu, što u Hrvatsku pretežno dolazi niskokvalificirana strana radna snaga, a visokokvalificiranih je oko jedan posto.

Naglasio je da je početkom godine izdan velik broj radnih dozvola za strance, više od 17 tisuća, samo za Zagreb i Zagrebačku županiju. Pretpostavlja da će na razini države ove godine biti izdano više radnih dozvola za strance nego lani.

Upitan kako Hrvatska može doći do visokokvalificirane strane radne snage, državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Ivan Vidiš rekao je kako je to moguće riješiti kroz izmjene i dopune Zakona o strancima gdje je upravo visokokvalificirana radna snaga jedan od nacionalnih ciljeva.

"Želimo povećati broj visokokvalificiranih stranih radnika koji dolaze u Hrvatsku", naveo je Vidiš, dodavši ipak da država ima potrebu za radnicima svih kvalifikacija..

Najviše radnika, inače, nedostaje u građevini i turizmu.