Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je nakon sastanka u Banskim dvorima da je u hrvatskom predsjedanju Vijećem EU-a, uz četiri već poznata prioriteta, najveći fokus upravo stavljen na proces Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

Napominje da je glavnina posla u rukama Europskog vijeća i njegovog predsjednika Charlesa Michela, koji je zadužen za postizanje kompromisa oko višegodišnjeg europskog proračuna, a s ciljem nastavka dijaloga za 20. veljače je sazvao i izvanredni samit s čelnicima država i vlada.

Ovisno o ishodu tog ili bilo kojeg sljedećeg sastanka, Hrvatska kao predsjedatelj Vijeća EU-a je spremna i s Europskom komisijom, kao i Europskim parlamentom, nastaviti dijalog, kaže Marić.

Nakon što dobijemo politički odnosno pregovarački okvir, postoji cijeli niz, točnije 45 sektorskih dosjea, koji su dio ukupnog paketa, a sastavni su dio našeg dijaloga, dodaje ministar financija, pohvalnom ocjenjujući razmjenu informacija s Odborom za proračun EP-a.

"Cijeli tim hrvatskog predsjedavanja je spreman za nastavak razgovora i u konačnici svi se nadamo uspješnom završetku važnog posla koji je pred svima nama", rekao je Marić, apostrofirajući da se pod uspješnim smatra postizanje nekog kompromisnog rješenja.

"Koliko dobar i kvalitetan taj kompromis će biti to ćemo vidjeti, međutim svi pod uspješnim završetkom smatramo da se u tijeku ove godine taj proces okonča i da imamo u potpunosti pravo funkcioniranje VFO-a te da onda možemo ići u slijedeće faze, a to su proračuni godinu za godinom", izjavio je hrvatski ministar financija.

Rekao je i da je ideja i namjera da se stvori proračunski okvir koji će s jedne strane biti realističan, ali istovremeno i dovoljno efikasan da zadovolji sve potrebe i prioritete EU-a, odnosno da bude na zadovoljstvo svih građana Unije.

Johan Van Overveldt, predsjednik Odbora za proračun Europskog parlamenta, ujedno i pregovaračkog tima EP-a za VFO, izjavio je nakon sastanka da su slijedeći tjedni i mjeseci ključni, jer za to vrijeme mora biti ispregovaran novi VFO.

"I zbog toga, hrvatsko predsjedanje je od najveće važnosti", poručio je Overveldt, dodajući da se sadržajno mnogo toga treba odraditi.

Kada je riječ o brexitu, Overveldt kaže da je to kompleksno i važno pitanje u pregovorima oko novog VFO-a, s obzirom da je Velika Britanija bila neto uplatiteljica, čime će EU u budućem razdoblju imati daleko manje novca.

U budućem razdoblju mora će se pronaći konstruktivna rješenja kako bi se na odgovarajući način suočilo s tim aspektom brexita, a da europski proračun na zadovoljavajući način služi građanima EU-a. poručio je.

Inače, kod pregovora o VFO-u, postoje četiri pozicije koje se nastoji pomiriti. Europska komisija je predložila da proračun iznosi 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a, države neto-uplatiteljice traže oko 1 posto BND-a, dok države iz neformalne skupine Prijatelji kohezije, među koje spada i Hrvatska, traže zadržavanje razine izdvajanja za poljoprivredu i kohezijsku politiku, zadržavanje iste razine nacionalnog udjela u sufinanciranju projekata, kao i da se ne skraćuje razdoblje za provedbu projekata.

Naposljetku, Europski parlament je stajalište o novom zajedničkom proračunu prihvatio u studenom 2018. i ponovno potvrdio u listopadu 2019. godine, a zastupnici smatraju da novi višegodišnji proračun treba iznositi 1,3 posto BND-a, kako bi se mogla financirati obećanja vezana uz borbu protiv klimatskih promjena, programe istraživanja i inovacija, regionalnu politiku, digitalizaciju te socijalna prava.

Tijekom boravka u Zagrebu pregovarački tim održat će i radne sastanke i s ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom, ministrom regionalnog razvoja i fondova EU-a Markom Pavićem, dok će u Hrvatskom saboru izaslanstvo razgovarati s članovima odbora za europske poslove, financije i državni proračun, te regionalni razvoj i fondove Unije.