Proračun NATO saveza je velik, za vojni proračun tekućeg funkcioniranja NATO-ove vojne strukture predviđeno je 1.200 milijardi eura, za civilni sektor sjedišta NATO-a u Bruxellesu planirano je 200 milijuna eura, a u investicijske projekte u potpori ciljeva NATO-a putem NSIP (NATO Security Investment Programme) utrošit će se ove godine 650 milijuna eura.

Proračun je lani doživio izmjene zbog recesije i tržišne situacije, što je za posljedicu imalo smanjenje proračuna u svim stavkama, osim kad su u pitanju investicije u Afganistan. Sustav nabave u okviru NATO-a odvija se preko agencija NAMSA, NC3A, NCSA, te NSIP, i preko zapovjedništva (ACO i ACT), i bitno je znati da je način uključenja u proces nabavke kod svake od tih agencija sasvim različit, kazala je Zoja Crnečki, direktorica Sektora industrije i voditeljica Centra za offset i NATO pri HGK na sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Karlovac tijekom prezentacije mogućnosti i pretpostavki za suradnju hrvatskoga gospodarstva s NATO savezom.

U gospodarskim krugovima najčešće je spominjana agencija NAMSA koja organizira nabavku različitih proizvoda: od izgradnje smještajnih kapaciteta, raznih dijelova motora, kaciga i mnoštva specifičnih stvari, te prijevozničkih i drugih usluga, a specijalnost NC3A agencije je IT sektor. Početak odnosa s NAMSA-om ide upisom samog poduzeća u NAMSA-inu bazu podataka, koja potom šalje upite, a pokaže li tvrtka interes i sposobnost, može očekivati i natječajnu dokumentaciju. S NC3A potpisuje se sporazum kojim poduzeće ulazi u njihovu bazu podataka, i to je tek uvjet da bi se od te agencije dobivali upiti vezani uz djelatnosti i potencijalne NATO-ove potrebe. S obzirom na misiju Hrvatske vojske u Afganistanu i činjenicu da je Hrvatska među šest zemalja koje po tom ključu imaju priliku putem NATO-a uključiti svoje gospodarstvo u izgradnju tamošnje infrastrukture, od izgradnje aerodroma, vojnih baza, vodoopskrbnih i odvodnih sustava, a natječaji za sve te radove idu preko NATO-ovih agencija. Za financiranje kapitalnih projekata preko NSIP-a za 2010. godinu odobreno je 653,3 milijuna eura, od čega čak 460 milijuna eura za ISAF u Afganistanu. Te će poslove kao nositelji uglavnom dobiti velike američke ili njemačke tvrtke, i to je prilika za hrvatske tvrtke da na tim tenderima nastupe ili pojedinačno, ili udruženi, kao podizvođači. Tamo je 15. stoljeće i nema nikakve infrastrukture, sve treba graditi i smatramo da je to velika šansa za naše tvrtke, jer to su dobro plaćeni poslovi i naše predstavništvo u Kabulu stoji na raspolaganju, kazala je Zoja Crnečki, dodavši da će poslovi krenuti s procjenom da je sigurnosni aspekt prihvatljiv. Poslovna delegacija iz Afganistana očekuje se u Hrvatskoj u studenome, kojom prilikom će biti organizirani susreti s hrvatskim poduzećima po sektorima, što bi trebala biti prilika domaćim gospodarstvenicima kakvu se ne propušta. S obzirom na jaku misiju NATO-a na Kosovu, istaknuta je i ta prilika za angažman hrvatskih tvrtki za NATO.

HGK je kreirala nacionalnu stranicu www.natonatjecaji.hr koja će gospodarstvenicima služiti kao informator i vodič kroz zahtjevni sustav pravila da bi se uopće moglo natjecati. Prepozna li netko svoju šansu za bilo koji traženi proizvod, poželjno je da detaljne podatke o tome pošalje u bazu podataka agencija, koja onda imaju obvezu i službeno poslati upit na poduzeće o tom proizvodu i uvjetima njegove isporuke, a na poduzeću je da procijeni svoju konkurentnost. Tijekom pregovora s NATO-om iznenađenje za hrvatsku stranu, dodala je Crnečki, bio je sektor nabavke hrane, koja je prepuštena direktno koncesionarima za prehranu vojnika na određenom području, što upućuje proizvođače hrane na direktno snalaženje. S obzirom na mnoštvo svakodnevno objavljenih tendera, HGK na svojim stranicama objavljuje one koje je ona službeno zaprimila, a za sve ostale kao pomoć daje linkove.

Specifični su tenderi s oznakom tajnosti, a trenutno je problem da mnoge hrvatske tvrtke nemaju ishođene neophodne certifikate kako bi uopće mogli biti u poziciji za dobivanje takvih tendera. U tom smislu će svaka tvrtka morati potpisati s HGK izjavu o postupanju i zaštiti podataka kako bi stekla certifikat za dobivanje tendera s oznakom tajnosti. Poslovi na koje se odnose takvi tenderi uglavnom se odnose na izgradnju vojnih objekata i IT sektor. U HGK ističu kako su mnogo takvih tendera morali zadržati i ne proslijediti ih hrvatskim tvrtkama, jer one nisu imale potrebne certifikate.

Pronađe li tvrtka bilo koji tender za koji je zainteresirana, javlja se u Ministarstvo gospodarstva radi dobivanja "potvrde o prikladnosti", koja se izdaje za točno određeni natječaj. Za javljanje na tendere s oznakom tajnosti mora se ishoditi tzv. "security clearance", odnosno sigurnosno odobrenje koje u roku od nekoliko mjeseci izdaje ured Vijeća za nacionalnu sigurnost. Istovremeno, tvrtke mogu dobiti na uvid popis poduzeća koja su dobila posao s NATO-om, pa imaju, ako su konkurentna, mogućnost i preko njih ući u posao za NATO. Crnečki se složila i s primjedbom prisutnih o tome da u NATO-u vlada pravilo da koliko neka država uplati sredstava u NATO, toliko novaca može i izvući kroz poslove svojih poduzeća za NATO. (Mladen Volarić)