Hrvatska je u trećem tromjesečju uz Rumunjsku zabilježila najsnažniji rast gospodarskih aktivnosti u odnosu na prethodno tromjesečje među zemljama Europske unije, pokazalo je u utorak objavljeno izvješće Eurostata.

Hrvatska je u trećem tromjesečju ostvarila rast sezonski prilagođenog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 1,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, kada su aktivnosti uvećane 1,0 posto.

Eurostat je izdvojio Hrvatsku u skupinu zemalja s izrazitijim gospodarskim rastom u trećem tromjesečju, koju prema raspoloživim, sezonski prilagođenim podacima europskog statističkog ureda predvodi Rumunjska s tromjesečnom stopom rasta od 1,4 posto.

Slijede Malta s 1,1 posto, Latvija s 1,0 posto, te Poljska i Švedska s po 0,9 posto. Među značajnijim hrvatskim trgovinskim partnerima, Njemačka je ostvarila rast od 0,3 posto, a Italija od 0,2 posto.

Pad aktivnosti u trećem tromjesečju zabilježile su Grčka, od 0,9 posto, Estonija i Finska, obje od 0,5 posto, te Danska, od 0,1 posto.

Eurostat je ujedno potvrdio prvu procjenu rasta EU u cjelini od 0,4 posto, nakon 0,5 posto u prethodna tri mjeseca. Potvrđena je i procjena rasta za eurozonu od 0,3 posto, nakon 0,4-postotnog rasta u prethodnom tromjesečju.

Izračunali su također da je vodeći trgovinski partner SAD u trećem tromjesečju zabilježio 0,5-postotni rast gospodarskih aktivnosti u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je gospodarstvo poraslo jedan posto.

Potvrđene procjene godišnjeg rasta EU i eurozone

Eurostat je potvrdio i početnu procjenu godišnjeg rasta EU i eurozone u trećem tromjesečju, od 1,9 odnosno 1,6 posto prema sezonski prilagođenim podacima. Time se tempo rasta u oba područja zadržao na razini prethodnog tromjesečja.

Među zemljama članicama najizrazitiji rast aktivnosti na godišnjoj razini zabilježila je Malta, od 5,6 posto. Slijedi Češka sa 4,5 posto, te Poljska s 3,7 i Rumunjska i Slovačka, s po 3,6 posto.

Hrvatska je prema sezonski prilagođenim podacima u trećem tromjesečju zabilježila rast gospodarskih aktivnosti na godišnjoj razini od 2,7 posto. Sličan rast zabilježila je još Bugarska, od 2,9 posto, pokazuju podaci Eurostata. U drugom je ovogodišnjem tromjesečju hrvatski BDP prema izvješću Eurostata porastao 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Pad aktivnosti u trećem tromjesečju u odnosu na isto lanjsko razdoblje bilježile su Grčka i Finska, od 1,1 odnosno 0,2 posto.

Oslonac potrošnja kućanstava

Među komponentama BDP-a najsnažnije je u EU i u eurozoni u trećem tromjesečju porasla potrošnja kućanstava, za 0,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje u EU te za 0,4 posto u eurozoni. Izvoz je uvećan 0,3 posto u EU odnosno 0,2 posto u eurozoni dok je uvoz uvećan 1,4 odnosno 0,9 posto.

Na godišnjoj je razini potrošnja kućanstava u EU uvećana 2,1 posto, te 1,7 posto u eurozoni. Izvoz je i u EU i u eurozoni na godišnjoj razini porastao 4,4 posto a uvoz 4,9 posto.

Bruto fiksna formacija kapitala porasla je u trećem tromjesečju 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca u EU dok je u eurozoni stagnirala. Na godišnjoj razini uvećana je 2,7 posto u EU, te 2,2 posto u eurozoni.

Najveći je doprinos tromjesečnom rastu BDP-a u EU odnosno eurozoni u razdoblju od srpnja do rujna dala potrošnja kućanstava, od 0,3 odnosno 0,2 postotna boda. Na godišnjoj je razini doprinos iznosio 1,2 postotna boda u EU, te jedan postotni bod u eurozoni.

Vanjskotrgovinska razmjena smanjila je pak tromjesečnu stopu rasta u oba područja, navode u Eurostatu.