O tim su podacima iz sustava eVisitor i eCrew u utorak izvijestili iz Ministarstva turizma, poručujući da su prva polovica godine te dva vršna mjeseca, srpanj i kolovoz, po rezultatima bili u skladu s očekivanjima i planovima.

Od ukupnih 16,5 milijuna turista u prvih osam mjeseci, većina su kao i svake godine bili stranci, njih 14,7 milijuna ili 5 posto više nego lani, a ostvarili su i 1 posto više noćenja ili 79,1 milijuna. Ostalo se odnosi na domaće turiste, kojih je u odnosu na osam mjeseci 2018. ove godine bilo 10 posto više, a njihovih noćenja 7 posto više.

"Osim porasta dolazaka i noćenja turista ove godine do kraja kolovoza, posebno nas vesele pozitivni trendovi vezani uz financijske rezultate, jer je prema podacima Porezne uprave od početka godine u segmentu djelatnosti pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića fiskalizirano računa ukupne vrijednosti 20,6 milijardi kuna, što je porast od 8 posto ili za čak 1,6 milijardi kuna", ističe ministar turizma Gari Cappelli, koji vjeruje da su takvi rezultati i odlična najava za ukupne turističke prihode u ovoj godini.

Direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić poručio je da hrvatski turizam nakon osmomjesečnih pozitivnih rezultata očekuje dobra posezona, za koju HTZ već provodi kampanje na 14 tržišta.

"U rujnu i listopadu očekujemo ponavljanje lanjskih brojki ili ovisno o pojedinim tržištima i daljnje poraste dolazaka i noćenja, prije svega s dalekih tržišta SAD-a, Kine i Koreje, ali i iz Rusije i Francuske", kaže Staničić, ističući da su u tijeku i vrlo intenzivne pripreme za iduću turističku godinu.

U osam mjeseci 800 tisuća turista više te 1,5 milijun noćenja više nego lani

Podaci o fizičkom turističkom prometu do kraja kolovoza ove godine pokazuju da je u Hrvatskoj bilo 800 tisuća turista i 1,5 milijuna noćenja više nego u istom razdoblju prošle godine, a iz Ministarstva izdvajaju i podatke o porastima u srpnju i kolovozu kada je turista došlo 333 tisuće više, a ostvarili su 476 tisuća noćenja više nego u ista dva mjeseca 2018. godine.

Tradicionalno, najviše noćenja u osam mjeseci, 24,3 milijuna ostvareno je u Istri, potom 16,9 milijuna u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a na Kvarneru 16,2 milijuna noćenja. Slijede Zadarska županija s 12,9 milijuna noćenja i Dubrovačko-neretvanska županija sa 7,2 milijuna noćenja, dok je u Šibensko-kninskoj bilo 6,2 milijuna noćenja, a u Ličkoj-senjskoj 3 milijuna.

Samo u Zagrebu noćenja je bilo do kraja kolovoza 1,7 milijuna, a isto toliko i u ostaloj kontinentalnoj Hrvatskoj, od čega najviše u Karlovačkoj županiji, 511 tisuća.

Najviše noćenja, 17 milijuna ili 0,5 posto manje, ostvarili su turisti iz Njemačke, koje slijede Slovenci s 9,5 milijuna noćenja ili 3 posto više, te Austrijanci sa 6,3 milijuna noćenja ili jednako kao 2018. godine.

Među top deset stranih tržišta po noćenjima su još Poljska, Italija, Češka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Mađarska, Slovačka i Nizozemska, od koji su svi u plusu s noćenjima, osim Poljske i Češke, čiji su turisti ostvarili 4 odnosno 3,4 posto manje noćenja.

Po vrstama smještaja u osam mjeseci najviše noćenja je zabilježio privatni smještaj odnosno objekti u domaćinstvu, 34,5 milijuna ili 2,5 posto više, a slijede hoteli s 19,4 milijuna noćenja ili 2 posto više te kampovi sa 16,2 milijuna ili 1,2 posto noćenja manje.

Ni u poretku najposjećenijih i destinacija s najviše noćenja ove godine nema promjena u odnosu na prošle godine, i dalje su to Dubrovnik, Rovinj, Poreč, Split i Medulin.

Kolovoz s 8 posto više dolazaka i 3 posto više noćenja

Samo u kolovozu u Hrvatsku je došlo 5 milijuna turista ili 8 posto više nego u lanjskom kolovozu, a s 33,1 milijuna noćenja ostvaren je porast od 3 posto.

Poredak jadranskih županija po ostvarenim noćenjima gotovo je jednak kao i na razini osam mjeseci - najviše noćenja ostvareno u Istri (8,7 milijuna), na Kvarneru i u Splitsko-dalmatinskoj županiji po 6,3 milijuna, Zadarskoj županiji 5,2 milijuna, Šibensko-kninskoj 2,5 milijuna, Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2,3 milijuna te Ličko-senjskoj županiji 1,2 milijuna noćenja.

U Zagrebu je u kolovozu ostvareno 289 tisuća noćenja.

Kontinentalni dio Hrvatske donio je najviše iznenađenja, jer su ukupno u svim županijama sa 191 tisućom dolazaka i 421 tisućom noćenja ostvareni porasti od 8 i 6 posto u odnosu na lanjski kolovoz.