Predsjednik HGK Luka Burilović rekao je na početku konferencije da domaće tvrtke prepoznaju pogodnosti jedinstvenog tržišta.

"Bescarinsko poslovanje, ukidanje necarinskih prepreka, ubrzavanje prekograničnog prometa i pružanja prekograničnih usluga i sl., sve je to doprinijelo povećanju hrvatskog izvoza u zemlje EU za 70 posto u posljednjih pet godina. Prema najnovijem istraživanju koje je Komora provela među svojim članicama o utjecaju članstva u EU na poslovanje i korištenje fondova, gospodarstvenici navode da se osjećaju dijelom jedinstvenog europskog tržišta i da osjećaju pozitivne pomake u pogledu plasmana proizvoda i usluga na tržište EU, ali i da su uvjeti poslovanja u EU jednostavniji nego što su u Hrvatskoj", naveo je Burilović.

Naveo je i da je članstvom u EU Hrvatskoj na raspolaganje stavljeno 10,7 milijardi eura bespovratnih sredstava kroz europske strukturne i investicijske fondove, a da je prema posljednjim podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, zaključno sa 31. svibnjem 2018., ugovoreno ukupno 4,83 milijarde eura projekata, odnosno 40 posto ukupne alokacije. Krajnjim korisnicima, pak, isplaćeno je dosad 1,1 milijardu eura ili 9 posto ukupne alokacije.

"Nakon prvih godina prilagodbe samog sustava, ali i gospodarstva, vjerujem da smo sada na pravom putu da do kraja ove financijske perspektive iskoristimo najviše dostupnih sredstava koja će nam pomoći u podizanju naše konkurentnosti i potaknuti brži i jači gospodarski rast. Prema procjenama Europske komisije, upravo europski fondovi mogu podići stopu gospodarskog rasta do tri postotna boda te podići konkurentnost gospodarstva", naglasio je Burilović, dodavši da se u odnosu na 2013. godinu može reći da je Hrvatska gospodarski snažnija. Hrvatska bilježi rast BDP-a i izvoza, smanjenje deficita, javnog duga i nezaposlenosti, a svemu je tome neminovno doprinijelo i članstvo u EU, zaključio je.

Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević smatra je za Hrvatsku važno biti za stolom gdje se donose najvažnije odluke. "Svi napredujemo, Europska unija se kreće dalje, s njom i Hrvatska, malo pomalo, ponekad čak i preskromno, ali ipak uporno i kontinuirano", istaknuo je Baričević.

U proteklih pet godina članstva Baričević ističe postupno integriranje hrvatskog gospodarstva u složene lance vrijednosti europskog jedinstvenog tržišta i slobode.

Hrvatska se, rekao je, gospodarski razvija tijekom zadnje tri godine bržim koracima nego što je to prosjek EU. To je potkrijepio trgovinskim viškom kao i fundamentalnim promjenama u nacionalnom gospodarstvu. Po njemu, danas je hrvatsko gospodarstvo različito od onoga prije pristupanja EU. Prije ulaska u EU rast je bio temeljen na kreditiranju, a danas na izvozu i osobnoj potrošnji, istaknuo je, navevši da su se i javne financije dramatično promijenile, pa tako sada Hrvatska bilježi proračunski suficit, a javni dug se smanjuje.

Isto tako, lani objavljena strategija pristupanju euru pokazuje da je Vlada ozbiljna u dugoročnom kontroliranju javnih financija. Nadalje, fondovi EU izmijenili su nacionalno gospodarstvo, a sredstva iz EU fondova danas su gotovo 80 posto javnih ulaganja u Hrvatskoj, kazao je.

"Ukupno financiranje u okviru europskog fonda za strateška ulaganja u Hrvatskoj trenutno iznose 219 milijuna eura i njime bi se moglo potaknuti 836 milijuna eura dodatnih ulaganja", naglasio je Baričević, dodavši i da su dobrobiti članstva značajnije od pukih ekonomskih brojeva. Hrvatska je, istaknuo je, puno bolje mjesto za život nego prije, a stvoreni su i temelji za bolju budućnost, ocijenio je.

Ukazao je, međutim, da je potrebno provesti reforme koje bi osigurale stabilniju budućnost, prvenstveno u područjima javne uprave , poslovne kime, pravosuđa.