"Proračunski podaci za 2017. godinu bit će objavljeni u petak i možemo očekivati višak opće države prvi put otkada smo počeli primjenjivati metodologiju Europske unije. To je rezultat naših nastojanja da ograničimo potrošnju i da koristimo više prihode kako bismo smanjili javni dug i porezno opterećenje", naglasio je ministar Marić.

Očekuje se da će podaci pokazati da je javni dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju prošle godine iznosio 78 posto. U prošle dvije godine smanjen je za 5,8 postotnih bodova.

U 2016. godini deficit opće države iznosio je 0,9 posto BDP-a i bio je najniži otkada se počeo objavljivati taj podatak.

"Naš je cilj spustiti javni dug ove godine za dodatnih 2,5 do tri postotna boda i nastaviti s takvim nastojanjima u idućim godinama", dodao je Marić.

U prvom ovogodišnjem tromjesečju proračunski su rezultati, po njegovim riječima, u skladu s planom. Hrvatska u ovoj godini cilja na manjak opće države od 0,5 posto BDP-a, uz stopu gospodarskog rasta od oko 3,0 posto.

"Zasada se držimo tog plana. No, fiskalni su rezultati u 2016. i 2017. bolji nego što se očekivalo pa ćemo nastaviti raditi u tom smjeru", dodao je hrvatski ministar financija.

Analitičari i Europska komisija upozoravaju da se strukturne reforme provode sporo unatoč tome što su ključne za poticanje gospodarskog rasta i za podizanje kreditnog rejtinga koji je trenutno, po ocjeni dvije od tri ključne agencije, jedan stupanj ispod investicijske razine.

Posebno ističu probleme poput prigušene investicijske klime, neefikasne i skupe državne uprave, sporog pravosuđa i gubitaka zdravstvenog i mirovinskog sektora.

"Nema sumnje da se moramo pozabaviti strukturnim problemima kao što smo nedavno učinili u sektoru cesta. Vlada će sljedećeg tjedna usvojiti detaljni godišnji plan reformi a fokus će u početnoj fazi biti na poboljšanju investicijske klime i na efikasnosti zdravstvenog sektora i državne uprave", najavljuje ministar financija.

Napominje također da ima prostora za dodatno smanjenje poreznog opterećenja od iduće godine, nakon promjena koje su stupile na snagu prošle godine a bile su fokusirane na poreze na dohodak i na dobit.

"Ove godine izrađujemo temeljitu analizu opcija i mogu reći da bi smanjenja mogla uključiti i porez na dodanu vrijednost (PDV)", izjavio je Marić.

Vlada ove godine mora refinancirati obveznicu izdanu na domaćem tržištu u iznosu šest milijardi kuna i obveznicu izdanu na inozemnom tržištu u iznosu 750 milijuna eura. Obje dospijevaju na naplatu u srpnju.

"Naš je cilj refinancirati u inozemstvu euroobveznicu koja dospijeva na naplatu i podmiriti ostatak potreba za financiranjem na domaćem tržištu. Vjerojatno ćemo prvo ići s međunarodnim izdanjem, do kraja drugog tromjesečja", kaže hrvatski ministar financija.

Smatra da bi strukturne reforme trebale zaštititi Hrvatsku od eventualnog povećanja kamatnih stopa na međunarodnim tržištima.

"Vjerujem da ako pokažemo odlučnost u daljnjoj provedbi reformi i ako sačuvamo fiskalnu disciplinu - a uvjeren sam da hoćemo - možemo postići investicijski rejting prije no što se očekuje", kazao je ministar.

"Sve se to također uklapa u našu ambiciju da pripremimo gospodarstvo za uvođenje eura", napominje Marić.