Mnoge europske zemlje nastoje u vrijeme pandemije spriječiti gubitak radnih mjesta mjerama poput isplate naknada za radnike poslane na odmor i one koji rade skraćeno.

U svibnju su vlade istodobno počele ublažavati mjere suzbijanja pandemije, pa su mnoge kompanije ponovo pokrenule poslovanje i počele zapošljavati, iako su zbog slabe potražnje uglavnom fokusirane na realizaciju starih poslova, prema izvješću londonske tvrtke Markit.

Ublažavanje mjera blokade odrazilo se i na najnovijim procjenama europskog statističkog ureda o nezaposlenosti u EU i eurozoni u svibnju.

Eurostat naglašava da je pandemija Covida 19 na tržištu rada proizvela situaciju bez presedana, koju planira u budućim izvješćima prikazati dodatnim pokazateljima, uključujući zapošljavanje, podzaposlenost i potencijalne dodatne sudionike u radnoj snazi.

U danas objavljenom izvješću procjenjuju da je na razini Europske unije sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) u svibnju iznosila 6,7 posto, što znači da se izjednačila s razinom iz svibnja prošle godine.

U travnju iznosila je 6,6 posto.

I u eurozoni je stopa nezaposlenosti u svibnju porasla za 0,1 postotni bod u odnosu na travanj, dosegnuvši 7,4 posto, izračunali su u europskom statističkom uredu.

U odnosu na prošlogodišnji svibanj manja je za 0,2 postotna boda, pokazuje izvješće.

Ukupno je u svibnju bez posla u Europskoj uniji bilo 14,366 milijuna građana, od čega njih 12,146 milijuna u eurozoni.

U odnosu na travanj njihov je broj u EU porastao za 253 tisuće a u eurozoni za 159 tisuća.

Hrvatska u društvu Litve i Latvije

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti mjerena ILO-ovom metodologijom u svibnju iznosila 8,9 posto i bila je viša za 0,8 postotnih bodova nego u travnju.

Bez posla su prema Eurostatovim podacima bile ukupno 164 tisuće građana Hrvatske, čime je njihov broj porastao za 16 tisuća u odnosu na travanj.

U odnosu na prošlogodišnji svibanj veći je za 44 tisuće.

Hrvatska se tako u izvješću Eurostata svrstala u skupinu pet zemalja EU-a s najvećim rastom stope nezaposlenosti u odnosu na travanj. Isti rast stope, za 0,8 postotnih bodova, bilježile su i Litva i Latvija.

Najviše je poskočila stopa nezaposlenosti na Cipru, za 1,3 postotna boda, te u Italiji, za 1,2 postotna boda.

Najnižu stopu nezaposlenosti bilježila je u svibnju prema Eurostatovom izvješću Španjolska, od 14,5 posto. Slijedi Cipar s 10,2 posto.

Najniža je pak bila u Češkoj gdje je iznosila 2,4 posto. Slijede Poljska s 3,0 posto, Nizozemska s 3,6 i Njemačka s 3,9 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Estoniju, Grčku i Mađarsku.

Izrazitiji rast nezaposlenosti među mladima

Stopa nezaposlenosti među mladima porasla je u svibnju u EU na 15,7 posto, s 15,4 posto u travnju. U odnosu na prošlogodišnji svibanj veća je za 0,6 postotnih bodova.

U eurozoni je stopa nezaposlenosti građana do 25 godina u svibnju iznosila 16,0 posto i bila je također za 0,3 postotna boda viša nego u travnju i u svibnju prošle godine.

Bez posla je u svibnju u EU bilo ukupno 2,815 milijuna građana u dobi do 25 godina, od čega njih 2,267 milijuna u eurozoni.

U odnosu na prošlogodišnji svibanj njihov je broj porastao za 64 tisuće u EU te za 42 tisuće u eurozoni.

Daleko najveću nezaposlenost među mladima bilježila je prema raspoloživim podacima Eurostata Španjolska gdje je bez posla u svibnju bila trećina građana u dobi do 25 godina.

Izdvajaju se i Luksemburg, Švedska i Italija gdje je bez posla bila gotovo četvrtina mladih, te Francuska s nezaposlenom petinom građana do 25 godina.

Najnižu je stopu nezaposlenosti među mladima bilježila Njemačka, od 5,4 posto.

Hrvatska nije obavezna dostavljati mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih. Eurostat je danas podigao procjenu o stopi nezaposlenosti mladih u prvom tromjesečju, za 0,2 postotna boda, na 16,4 posto. Potvrđena je procjena o 24 tisuće nezaposlenih mladih.