Na razini EU-a sezonski prilagođeni BDP pao je u razdoblju od travnja do lipnja 11,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je smanjen 3,3 posto, pokazuju najnovije, ublažene procjene Eurostata.

Sredinom kolovoza europski statistički ured procijenio je pad BDP-a EU-a u drugom tromjesečju na 11,7 posto.

Na godišnjoj razini BDP 27-članog EU-a smanjen je 13,9 posto, nakon pada za 2,7 posto u prvom tromjesečju.

U kolovozu procjena Eurostata pokazivala je pad od 14,1 posto u odnosu na drugo tromjesečje lani.

Revidirane procjene za eurozonu pokazuju pad aktivnosti za 11,8 posto na tromjesečnoj razini, te za 14,7 posto u odnosu na isto lanjsko tromjesečje. Ublažene su tako za po 0,3 postotna boda u odnosu na procjene objavljene sredinom kolovoza.

U prvom tromjesečju BDP eurozone pao je na tromjesečnoj razini 3,7 posto, te 3,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Pad BDP-a u drugom tromjesečju na oba područja najveći je otkako je Eurostat počeo objavljivati podatke i odražava snažan utjecaj pandemije koronavirusa i mjera koje su vlade uvele kako bi suzbile širenje koronavirusa.

Pritisak na gospodarstvo ublažen je prema kraju drugog tromjesečja budući da su mnoge vlade ublažile ograničenja da bi neizvjesnost u međuvremenu ponovo ojačala zbog vala novih slučajeva zaraze Covidom 19.

Daleko najveći pad u Španjolskoj

Sve su zemlje EU-a, čijim je podacima europski statistički ured raspolagao, zabilježile pad aktivnosti u drugom tromjesečju, i na tromjesečnoj i na godišnjoj razini.

Eurostat nije raspolagao samo podacima za Luksemburg.

Najveći je pad BDP-a na tromjesečnoj razini bilježila Španjolska, za 18,5 posto.

Slijedi Hrvatska s padom BDP-a prema sezonski prilagođenim podacima od 14,9 posto u drugom tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je pad iznosio 1,3 posto na tromjesečnoj razini.

Slijede Mađarska s padom aktivnosti za 14,5 posto, Grčka s padom BDP-a za 14 posto te Portugal i Francuska gdje su se aktivnosti smanjile 13,9 odnosno 13,8 posto.

U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, aktivnosti su na tromjesečnoj razini smanjene 9,7 posto.

Najblaži pad BDP-a na tromjesečnoj razini bilježila je Finska, za 4,5 posto. Slijede Litva i Estonija, s padom aktivnosti za 5,5 odnosno 5,6 posto.

Na godišnjoj razini najviše je prema raspoloživim podacima europskog statističkog ureda pao BDP Španjolske, za 22,1 posto. Slijede Francuska s padom aktivnosti za 18,9 posto i Italija gdje su smanjene 17,7 posto.

Njemačko gospodarstvo palo je 11,3 posto.

U Hrvatskoj je BDP u drugom tromjesečju pao za 15,1 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije. U prvom kvartalu gospodarstvo je poraslo za 0,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Hrvatska je tako uz bok Grčkoj i Malti, gdje je pad BDP-a bio u visini 15,2 posto.

Najblaži pad BDP-a na godišnjoj razini bilježila je u drugom tromjesečju Irska, od 3,7 posto, a slijedi Litva, s padom za četiri posto.

Težak udarac i za zaposlenost

Pandemija i mjere uvedene kako bi se suzbilo širenje zaraze teško su pogodili i zaposlenost u EU i eurozoni u razdoblju od travnja do lipnja, rezultirajući najvećim padom broja zaposlenih na oba područja otkako je Eurostat počeo objavljivati podatke.

Na razini EU-a broj zaposlenih smanjen je 2,7 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je pao blagih 0,2 posto.

Na godišnjoj razini broj zaposlenih u EU smanjen je u razdoblju od travnja do lipnja 2,9 posto, nakon 0,4-postotnog rasta u prva tri ovogodišnja mjeseca.

Rekordan pad broja zaposlenih bilježila je u drugom tromjesečju i eurozona, za 2,9 posto u odnosu na prvi kvartal, kada je bio smanjen blagih 0,3 posto.

Na godišnjoj razini njihov je broj u drugom tromjesečju pao za 3,1 posto, nakon 0,4-postotnog rasta u prva tri ovogodišnja mjeseca.

Temeljem sezonski prilagođenih podataka, u Eurostatu procjenjuju da je u drugom tromjesečju EU bilježio 203,1 milijun zaposlenih, od čega 155,6 milijuna u eurozoni.