Upozorenjima stručnjaka o nužnosti dobrovoljne štednje za mirovinu prošli tjedan pridružili su se i hrvatski osiguravatelji koji su osim inicijative za izjednačavanje tretmana životnog osiguranja s onim dobrovoljne mirovinske štednje (III. mirovinski stup), najavili i akcije educiranja stanovništva o nužnosti štednje za "stare dane".

"Hrvati ne razlikuju san i stvarnost; htjeli bi u mirovinu što prije i zdravi", rekao je predsjednik Basler osiguranja Darko Cesar na okruglom stolu posvećenom budućnosti životnog osiguranja, podsjetivši pritom kako će sadašnji sustav obvezne mirovinske štednje u budućnosti pokrivati samo osnovne životne potrebe.

Iz osiguravajućih kuća poručili su kako se svijet okrenuo individualnosti, što se najbolje vidi na primjeru mirovinskog sustava koji zahtjeva da se "brinemo sami za sebe".

Nužnim za osiguranje određenog životnog standarda i u trećoj dobi označili su kulturološki pristup mijenjanja svijesti i podizanja razine financijske, odnosno (uže) mirovinske pismenosti koja, kako su objasnili s Ekonomskog instituta Zagreb, podrazumijeva znanje i preuzimanje odgovornosti za povećanje mirovinskih prihoda u trećoj životnoj dobi.

"Samostalna štednja nužna je kako bi se bolje osigurala vlastita budućnost, no podrazumijeva određenu razinu obrazovanosti", istaknula je Maja Vehovec s Ekonomskog instituta Zagreb, ujedno predstavivši rezultate istraživanja prema kojima se 54 posto ispitanika pokazalo financijski nepismenima.

"Informiranost građana nedostatna je i oni tako ugrožavaju svoj standard, povećavajući pritom i rizik od siromaštva", kazala je Vehovec.

Istraživanje je pokazalo da oni koji su se pokazali nepismenima imaju znatno manja primanja od financijski pismenih, nezaposleni su i žive s roditeljima.

Financijski nepismeni također imaju negativne stavove o štednji te su nerealni u svom poimanju mirovine; očekuju tuđu pomoć i žele u prijevremenu mirovinu.

Osim nužne edukacije, osiguravatelji su naglasili i potrebu za potporom države, i to u smislu poreznih olakšica na police osiguranja čiji se istek poklapa s odlaskom u mirovinu.

"U srpnju prošle godine ukinute su porezne olakšice na životna osiguranja. Ta mjera neminovno utječe na daljnji pad premija životnih osiguranja i gubljenje povjerenja građana u ovakav način štednje i ulaganja za sigurniju budućnost", kazali su u Croatia osiguranju, u kojem smatraju da životna osiguranja treba izjednačiti s dobrovoljnim mirovinskim osiguranjima jer je riječ o dugotrajnoj štednji čija je glavna namjena ostvarivanje dodatne mirovine u starosti.

"U vrijeme kada su mirovinski sustavi svugdje u svijetu u krizi država bi svim dodatnim mjerama, poreznim olakšicama i državnim poticajima trebala stimulirati građane da se sami pobrinu za svoju sigurniju starost", tvrde iz osiguravajuće kuće te podsjećaju da se mirovinski sustav 40 posto financira direktno iz proračuna, dakle upravo iz poreza koji plaćaju svi građani Hrvatske.

Porezne olakšice koje su uvedene 2001. godine i ukinute bile su zapravo samo odgoda plaćanja poreza. Mnoge europske države, uključujući Njemačku, Veliku Britaniju i Austriju, imaju trajne olakšice ako je riječ o dugotrajnoj štednji za starost.

Vezano uz ulogu države u životnom osiguranju, iz Grawea su naveli primjer u kojemu Austrija subvencionira njihov proizvod sa 8,5 do 13,5 posto od premije godišnje.

"Hrvatski građani imaju povjerenja u životna osiguranja koja su, za razliku od ulaganja u dobrovoljne mirovinske fondove, zaštićena i valutnom klauzulom. Vjerujemo da bi s pravim mjerama porezne politike životna osiguranja ubrzo mogla ponovno rasti po godišnjim stopama od 20 i više posto", zaključili su iz Croatia osiguranja.