Ulaskom u Europsku uniju naše domaće bankarsko tržište već su zahvatile dvije promjene: prva se tiče štediša, kojima su, umjesto 400.000 kuna, od prvog srpnja osigurani kompletni ulozi u iznosima do 100.000 eura, a druga je da su širom otvorena vrata svim bankama i kreditnim institucijama iz preostalih 27 članica Unije.

Koja god institucija iz tih zemalja bude željela doći u Hrvatsku, više neće trebati tražiti suglasnost Hrvatske narodne banke. Dozvola im ne treba, nego će našeg regulatora obavijestiti supervizor iz njihove zemlje i poslati popis usluga koje namjeravaju pružati, potom se upisuju u sudski registar i mogu početi raditi. Dakako, radit će prema propisima koji vrijede u Hrvatskoj, a o tome će ih naša središnja banka pismeno obavijestiti.

U rukama stranaca
Hrvatsko financijsko tržište nikad nije bilo "zakopčano" prema strancima: 90 posto bankovnog sustava u rukama je stranih vlasnika, a ostatak u domaćim. Najviše je domaćih banaka u rukama Talijana, Austrijanaca, Francuza i Mađara, a od ove godine tu je i ruska Sberbank, koja je kupila Volksbank International i time i domaću Volksbank, dok je turski Eksen Holding A.S. preuzeo Banku Brod, koja posluje pod novim imenom KentBank. Turski vlasnici imaju velike planove za tu slavonsku banku, počeli su širiti svoju mrežu i ove su godine stigli u Dalmaciju, a najavljuju da će postati snažna nacionalna banka koja će se širiti i na regiju.

No, to nije kraj, u Hrvatskoj posluje i Tesla štedna banka, a gotovo dvije trećine vlasništva u toj banci u rukama je dvaju fondova za razvoj: Republike Srbije i Autonomne Pokrajine Vojvodine. HNB je u svibnju odobrila CIM Banque iz Ženeve stjecanje dodatnih dionica Primorske banke, čime Švicarci povećavaju vlasnički udjel u kapitalu te riječke banke na više od polovine.

Svaka strana banka koja uđe u Hrvatsku može očekivati pravu konkurenciju, i premda takvih najava dolazaka još nema, ne znači da ih neće biti.

Britanci se ‘opekli'
Za sada se spekulira s činjenicom da bi se kod nas mogle otvarati virtualne internetske banke kakve postoje u Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj... koje nemaju stvarne fizičke poslovnice, nego internetske.

- Dođu li virtualne banke u Hrvatsku, neće osvojiti veći udjel na tržištu, nisu to ostvarile ni u drugim zemljama. Naše je tržište tradicionalno, najbolje o tome govori činjenica da je u našim bankama oročeni štedni ulog najzastupljeniji proizvod koji građani koriste. Ove virtualne banke koje mogu, a i ne moraju biti dio neke postojeće banke, rade isključivo elektronički preko interneta, i to sa štednjom.

Preko njih se kredit ne može dobiti, za to ipak trebate otići u neku fizičku poslovnicu. Moram reći da su se Britanci na početku ove globalne krize opekli s islandskim virtualnim bankama koje im nisu htjele isplatiti štedne uloge, pa i to treba uzeti u obzir - objašnjava Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.

A virtualne banke na tržištima u Europi osvojile su od pet do 10 posto udjela, primjerice Zuno posluje u Češkoj i Slovačkoj i ima sto tisuća klijenata, a ta je virtualna banka dio Raiffeisenbank International, ING Direkt također posluje virtualno u članicama EU-a, a dio je ING Bank, te HSBC Direkt, koja također posluje u sklopu klasične HSBC grupe, britanskog financijskog diva.

Tko će ponuditi više
Virtualne banke privlače štediše većim kamatama na štednju, a kako su hrvatske prosječne kamate na štednju na višim razinama od kamata u Europi, virtualne bi se banke morale dobro potruditi da privuku domaće klijente. Primjerice, domaće su banke u ožujku novu dugoročnu štednju u eurima prosječno plaćale kamatama od 3,6 posto, dok se dugoročna štednja u Njemačkoj i Francuskoj plaća kamatama koje su ispod razine od jedan posto...