Rasprostranjena praksa hrvatskih poslodavaca da isplaćuju plaće u bonovima uvelike nas razlikuje od uređenih država, piše Tportal. Na to ukazuje i pokušaj prodaje Konzumovog bona nezadovoljnog radnika preko jednog Internet portala.

„Nudim 5 puta 100 kn bon Konzum za 450 kuna keša. To jest, nudim popust od 50 kuna. Da objasnim: radim u firmi gdje se jedan dio plaće isplaćuje u bonovima, a budući da ja ne kupujem u Konzumu, cilj mi je riješiti se bonova. Bonovi su s pečatom i potpisom i nisu nikakvi lažnjaci", stoji u oglasu.

U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) upozoravaju da je u Hrvatskoj jedino kuna dopušteno sredstvo plaćanja. Prema HNB-u u prekršaju su i Konzum koji pokriva svoj dug izdajući bon, ali i tvrtka koja ga dalje koristi kao sredstvo plaćanja.

„U vezi regulative o izdavanju i upotrebi bonova kao sredstva plaćanja skrećemo Vam pozornost na Zakon o čeku (NN74/94) koji u članku 28 propisuje: 'Zabranjeno je pravnim i fizičkim osobama izdavanje i uporaba pisanih isprava (bonova i sl.) koje služe kao sredstvo plaćanja proizvoda i usluga te za isplatu plaća i naknadu troškova i ostalih materijalnih prava, čije izdavanje i uporaba nije utvrđena zakonom i drugim propisima na temelju zakona.' Istim zakonom propisane su i novčane kazne za pravne i fizičke osobe za kršenje ove odredbe", navode u HNB-u.

Napominju da sankcioniranje kršenja Zakona o čeku nije u njihovoj nego u nadležnosti Ministarstva financija.

Kako piše Tportal radnici propalog Diokija, koji su bez plaće šest mjeseci, prošli su tjedan obradovani trgovačkim bonovima, a umjesto da Agrokor plati Diokiju plastiku, 180.000 kuna podijeljeno je radnicima u Konzumovim bonovima koje će oni vrlo brzo vratiti u Todorićev sustav .

I Crkva je pred Božić pomogla radnicima propale sisačke Željezare, no ne zakonom propisanom valutom kunom, nego je za 920 radnika uplatila 250.000 kuna Konzumu.