Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekao je u petak da se prostor za djelovanje središnje banke protiv inflacije nalazi u području kamatnih stopa i tečajne politike, pri čemu joj kod kamata taj prostor sužava politika ECB-a, a kod tečaja uz ostalo treba voditi računa o konkurentnosti izvoza.

Upitan nakon dodjele nagrada autorima najuspješnijih dizajnerskih rješenja hrvatskih eurokovanica za komentar istupa bivšeg ministra financija Borisa Lalovca koji je ustvrdio da HNB i guverner osobno ne čine dovoljno u zaštiti građana od inflacije, a da je Vujčićev savjet građanima da kupuju tamo gdje je jeftinije ako trgovci iskoriste prelazak na euro za dizanje cijena sramotan, odgovorio je da je to je potpuno kriva interpretacija onoga što je govorio.

"Govorio sam o konverziji kune u euro i rekao: ako vidite da netko zbog te konverzije diže cijene, nemojte kod njega kupovati", kaže Vujčić.

"To ću i sam napraviti. Ako mi netko pokuša na taj način muljati, neću kupovati kod njega, nego kod drugoga", dodao je.

Što se inflacije tiče, kaže da su u borbi protiv nje HNB-u na raspolaganju kamatna i tečajna politika.

Pri tome, što se kamata tiče, dok Europske središnja banka (ECB) trenutno ima niske kamatne stope uključujući i negativne, prostor za HNB da diže kamatne stope je vrlo sužen, jer se banke mogu preko svojih "banaka majki" izravno financirati kod ECB-a, kaže Vujčić. Pored toga, dodaje, na HNB-ovim repo aukcijama koje se održavaju zbog vrlo visokog strukturnog viška likvidnosti, banke se uopće ne pojavljuju.

Kada je riječ o tečajnoj politici, guverner Vujčić kaže da je tu izbor jasan: može se dopustiti aprecijacija, jer to smanjuje pritisak uvoznih cijena, no to može značiti slabiju konkurentnost izvoznika.

Inflatorni pritisci po njegovim su riječima prvenstveno rezultat povećanja cijene energije, a potom i hrane, a mogućnost intervencije u te cijene je na strani države.

Smatra da se monetarna politika u aktualnim uvjetima treba normalizirati brže te izići iz programa otkupa obveznica, što kreira vrlo visoki višak likvidnosti, i drugo, treba podići deficitne kamatne stope ECB-a koje su trenutno negativne, što se prelijeva i na naše tržište i to kroz cijene nekretnina.

Naime, objašnjava Vujčić, kod nas trenutno vlada maksimalna potražnja iz inozemstva za nekretninama, koja dovodi do rasta cijena pri čemu je oko 50 posto transakcija gotovinskih, bez uzimanja kredita.

"Dobar dio razloga zašto je to tako je što su kamatne stope u, recimo Njemačkoj ili Sloveniji - negative, pa plaćate banci za depozite. Stoga ljudi dižu taj novac i ulažu u nekretnine, a to gura inflaciju gore", kažu Vujčić.