"U skladu s povoljnim očekivanjima glede izvozne potražnje u nastavku godine te kapitalnih ulaganja i osobne potrošnje, očekuje se da bi stopa rasta BDP-a u 2018. mogla iznositi 2,8 posto i zadržati se na toj razini i u 2019. godini", navodi se u najnovijoj publikaciji HNB-a "Makroekonomska kretanja i prognoze".

Tako je srpanjska prognoza središnje banke blago, za 0,1 postotni bod, niža u odnosu na projekciju iz prosinca prošle godine kada je HNB projicirao rast od 2,9 posto).

"Pritom se očekuje da će, unatoč očekivanom usporavanju izvoza robe i usluga, inozemna potražnja i ove godine biti glavni pokretač ukupne ekonomske aktivnosti. Istodobno bi se rast investicijske aktivnosti mogao intenzivirati, zbog nastavka rasta kapitalnih ulaganja privatnog sektora te postupnog intenziviranja investicija javnog sektora. Osim toga, ocjenjuje se da će se trend rasta potrošnje kućanstava nastaviti potaknut poglavito rastom raspoloživog dohotka stanovništva u uvjetima povoljnih kretanja na tržištu rada", ističu analitičari središnje banke.

Njihova je procjena da bi rast ukupnog izvoza ove godine mogao iznositi 4,9 posto, dok su u prosincu očekivali rast za 5,8 posto.

"Rast ukupnog izvoza mogao bi se u 2018. usporiti na 4,9 posto (u 2017. godini 6,4 posto) zbog očekivanog usporavanja gospodarskog rasta glavnih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske. Osim toga, konzervativnije je projiciran i rast izvoza usluga, poglavito onih pruženih u turističkoj djelatnosti", ističu iz HNB-a.

Među sastavnicama domaće potražnje najveći pozitivan doprinos realnom rastu BDP-a i ove bi godine mogla dati osobna potrošnja, čiji se rast procjenjuje na 3,6 posto.

"Takva su očekivanja posljedica nastavka povoljnih kretanja na tržištu rada, koja bi mogla rezultirati nastavkom rasta realnoga raspoloživog dohotka stanovništva. Osim toga, očekuje se nastavak kreditiranja stanovništva, što će imati dodatan pozitivan utjecaj na potrošnju kućanstva", ocjenjuju analitičari središnje banke.

Procjenjuju da bi kapitalna ulaganja u ovoj godini mogla rasti po stopi od 6,4 posto, a državna potrošnja za 2,5 posto, "poglavito zbog očekivanog povećanja broja zaposlenih u javnom sektoru te rasta rashoda za intermedijarnu potrošnju".

Analitičari HNB-a očekuju i daljnji rast zaposlenosti i plaća, a stopa nezaposlenosti u 2019. mogla bi se sniziti ispod 9 posto. Procjenjuju, naime, da bi stopa nezaposlenosti (anketna) s 11,2 posto u prošloj godini u ovoj mogla pasti na 9,7 posto, a u idućoj na 8,8 posto.

U ovoj godini prognoziraju i povećanje prosječne godišnje inflacije na 1,7 posto, i to ponajviše zbog zamjetnog ubrzanja godišnjeg rasta cijene energije. Unatoč oživljavanju domaćih inflatornih pritisaka, u 2019. inflacija bi se mogla blago usporiti (na 1,6 posto) zbog očekivanog usporavanja godišnjeg rasta cijene energije, posebice naftnih derivata.

Višak na tekućem i kapitalnom računu mogao bi se u 2018. i 2019. postupno smanjivati, poglavito pod utjecajem produbljivanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, dok bi se trend poboljšavanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti mogao nastaviti, navodi se u publikaciji.

Prema najnovijim prognozama središnje banke, višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance ove bi godine mogao iznositi 3,2 posto BDP-a (lani 4,5 posto), dok bi bruto inozemni dug trebao pasti s 81,8 posto BDP-a prošle na 75,8 posto ove godine.

Analitičari HNB-a procjenjuju da su rizici za projekcije BDP-a u ovoj i idućoj godini uravnoteženi. "S jedne strane, rast izvoza turističkih usluga mogao bi biti veći nego što se trenutno očekuje. Također, Vlada je najavila daljnje porezno rasterećenje od početka sljedeće godine, što bi moglo imati pozitivan učinak na gospodarsku aktivnost. S druge strane, negativan učinak financijskih problema u grupi Agrokor na investicijsku aktivnost i osobnu potrošnju mogao bi biti snažniji nego što je trenutno ugrađeno u projekciju, iako taj rizik više nije tako izražen kao što je to bio slučaj krajem prošle godine. Nastavak slabosti u poslovanju i drugih nerestrukturiranih domaćih poduzeća mogao bi se negativno odraziti na agregatna izvozna ostvarenja, koja su početkom godine bila slaba", ističu iz HNB-a.

Dodaju kako negativni rizici proizlaze i iz vanjskog okružja, "što se uvelike odnosi na jačanje američkoga trgovinskog protekcionizma, kao i političku nestabilnost u Italiji koja bi mogla rezultirati nižim rastom talijanskoga gospodarstva nego što se trenutno očekuje".

"Također, relativno slabo korištenje kapitalnih transfera iz fondova EU-a u prošloj i početkom ove godine upućuje na rizike da financiranje projekata sredstvima iz tih fondova bude niže nego što je predviđeno sadašnjom projekcijom, što bi rezultiralo i nižim rastom investicija od očekivanog. Naposljetku, potencijalno daljnje povećavanje cijena naftnih derivata moglo bi imati negativan učinak na ukupnu gospodarsku aktivnost u Hrvatskoj", kažu u HNB-u.