Iz HGK ističu da je BDP u trećem kvartalu nastavio rasti približnom dinamikom kao i u prvih šest mjeseci ove godine te u skladu s dinamikom predviđenom za cijelu godinu, a došlo je samo do blage preraspodjele utjecaja pojedinih komponenti potražnje na njegov rast.

Tako je, navode, blago smanjen utjecaj rasta osobne potrošnje kao najveće kategorije domaće potražnje, a povećana je dinamika rasta investicija u fiksni kapital te izvoza roba i usluga. Pri tome se donekle isticao porast robnog izvoza, koji je početkom godine bilježio nizak rast, ali se tijekom godine taj rast dinamizirao, navode iz HGK.

Dodaju i kako "unatoč takvim trendovima, domaća potražnja u ovoj godini i nadalje ima veći utjecaj na rast BDP-a od inozemne, odnosno izvoza roba i usluga, po čemu se ova godina bitno razlikuje od prvih godina oporavka".

Također, napominju da je i u trećem kvartalu nastavljen relativno dinamičan rast uvoza roba i usluga zbog čega rast proizvodnje roba i usluga, odnosno BDP-a u potpunosti ne prati ostvareni rast ukupne potražnje, ističe se u komentaru HGK.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je već 17. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je već 17. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali nešto sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini.

No, to je brži rast nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,2 do 2,5 posto.

Izvoz roba i usluga porastao je u trećem kvartalu za 3,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom je izvoz roba porastao za 5,2, a usluga za 2,5 posto. Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 5,1 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 4,8, a usluga za 6,4 posto.

Doprinos domaće potražnje bio je, također, pozitivan, poručio je DZS. Potrošnja kućanstva porasla je po stopi od 2,7 posto na godišnjoj razini, nešto sporije u odnosu na prethodni kvartal, kada je skočila 3,6 posto. S druge strane, rast državne potrošnje ubrzao je na 3,9 posto na godišnjoj razini, s 2,5 posto u prethodnom kvartalu.

HUP: rast BDP-a relativno dobar rezultat, gotovo na granici maksimuma

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ističu kako, uzevši u obzir mogućnosti i okvire u kojima se trenutno zemlja nalazi te posebice stanje na tržištu rada i izazove u industrijskoj proizvodnji, "rast BDP-a od 2,8 posto relativno je dobar rezultat, gotovo na granici maksimuma".

Međutim, upozoravaju da se osjeća lagano usporavanje rasta i da postoji nervoza poslodavaca oko vrlo neizvjesne budućnosti. "A da bi se ovo dalje spriječilo, potrebno je kontinuirano raditi na daljnjem rasterećenju gospodarstva kako bi poslodavci imali uvjete za podizanje plaća radnicima i kako bi bili konkurentniji", ističu z HUP-a.

Napominju kako su zbog trenutnog nedostatka radne snage na tržištu rada neki poslodavci već primorani otkazivati ugovorene poslove za iduću godinu, ocijenivši kako je to vrlo ozbiljno.

"Glavni pokazatelj kako rješavati trenutnu situaciju su dobre odluke Vlade u smjeru rasterećenja poslodavaca, poput nedavnog podizanja neoporezivog dijela za prigodne nagrade radnicima, smanjenje poreza na dohodak, smanjenje doprinosa iz dohotka i povrat trošarina. Potrebno je napraviti takvih 100 koraka u sličnom smjeru kroz djelovanje svih ministarstava kako bi se još značajnije rasteretilo poslovanje poduzetnika u Hrvatskoj, a kojima bi se povećala konkurentnost, ostvario veći rast i spriječio daljnji val iseljavanja mladih i visokoobrazovanih ljudi iz zemlje", navodi se u komentaru HUP-a.