Prema agregiranom statističkom izvješću koje objavljuje Hrvatska narodna banka (HNB), potkraj rujna ukupni štedni depoziti građana dosegli su 158,8 milijardi kuna i bili su za oko 10 milijardi kuna viši nego lani u isto vrijeme. Od ukupnih depozita na kraju rujna, 125,1 milijarda kuna odnosi se na oročenu štednju, 18,9 milijardi na štedne uloge, te 14,8 milijardi na depozite na žiro i tekućim računima. Sama oročena štednja krajem rujna ove godine bila je 9,5 milijardi kuna viša nego lani u istom mjesecu. Posljednjih 18 godina štednja je u Hrvatskoj povećana čak 33 puta, pokazalo je istraživanje Zagrebačke banke. Građani su skloniji stranoj valuti, iako banke sve više potiču i kunsku štednju. Više od 55 posto građana preferira štednju, a manji dio ulaže u investicijske i mirovinske fondove te osiguranja.

Štednji u prilog ide i činjenica da država jamči za iznose do 400.000 kuna, pa je državnim jamstvom pokriveno 90 posto svih štednih uloga. Zahvaljujući brzom rastu štednje, u Hrvatskoj je znatno viši iznos bankovnog depozita po stanovniku nego u ostalim tranzicijskim zemljama. Više bankovne depozite per capita imaju samo Česi, istaknuto je u analizi. S druge strane, depoziti građana razvijenih zapadnoeuropskih država (Italije, Njemačke, Francuske i u nešto manjoj mjeri Španjolske) još uvijek višestruko nadmašuju razinu štednje po stanovniku u Hrvatskoj. No, razlike se ipak postupno smanjuju. Prema podacima HNB-a, potkraj rujna krediti stanovništvu iznosili su 121,7 milijardi kuna i bili su za oko 800 milijuna manji nego u kolovozu te za oko 2,1 milijardu kuna veći nego na kraju rujna 2010.

Gledajući strukturu, manje je stambenih i hipotekarnih te kredita za kupnju vozila i po kreditnim karticama, dok su povećani tzv. ostali krediti oni nenamjenski, potrošački i okvirni. Među ukupnim kreditima stanovništvu, najveći dio otpada na stambene (58,4 milijarde kuna) i ostale kredite (51,4 milijarde kuna). Ukupni krediti dosegnuli su 276,2 milijarde, dok su mjesec prije iznosili 275,8 milijardi kuna. Povećani su i krediti trgovačkim društvima. Krediti državnim trgovačkim društvima povećali su se za oko 250 milijuna, a ostalima za oko 300 milijuna kuna. U odnosu na prošlu godinu riječ je o povećanju od oko 6,9 milijardi kuna. Analitičari su već više puta isticali da rast kredita poduzećima tijekom prošle i ove godine ostaje značajan. Očekuje se nastavak takvog trenda do kraja ove, ali i tijekom 2012. godine.